Zelena Istra: Kaštijun - opasna ucjena javnosti

17.12.2007. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Ekologija

Udruga Zelena Istra još je jednom danas upozorila javnost na neopravdanost korištenja otpada kao sirovine za gorivo za cementare, kako je planirano izgradnjom novog regionalnog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun u Općini Medulin. - Bez prethodnog poduzimanja svih mogućih mjera izbjegavanja nastajanja otpada, reciklaže i edukacije o važnosti i mogućnostima odvojenog sakupljanja, potpuno je neoprvdano građane izlagati takvom riziku. U Hrvatskoj postoje mogućnosti recikliranja plastike, stakla, papira i većine drugih otpadnih materijala. Te je pogone potrebno opskrbljivati sirovinama, a ne ih spaljivati uz štetne posljedice. Stoga bi trebalo odabrati koncept i tehnologiju koja će garantirati inteligentni razvoj Istarske županije, osigurati očuvanje okoliša, zdravlja i prirodnih resursa i biti rješenje problema, a ne uzrok nekih novih, kazala je Milena Radošević.

U Zelenoj Istri upozoravaju da je javnost u planiranju županijskog sustava za gospodarenje otpadom ponovo uključena tek na kraju procedure, kada je već izrađena sva dokumentacija za dobivanje novaca iz EU i Studija utjecaja na okoliš. Tako se tijekom javne rasprave, koja je upravo u tijeku u Puli i Medulinu, poručuje “ili ćete prihvatiti ovakvo rješenje ili nećemo još dugo rješiti ovaj problem”, što je nepotrebna i opasna ucjena javnosti, a ne pružanje stvarne mogućnosti sudjelovanja i uključivanja u odlučivanje.

Nadalje, nacionalna Strategija gospodarenja otpadom RH sadrži hijerarhiju u kojoj je prioritet izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, a ukoliko se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti – reciklirati. Primjerice Švedska reciklira 90% proizvedenog komunalnog otpada, a tek 10% spaljuje u energetske svrhe. Spaljivati prije poduzimanja mjera odvajanja i recikliranja zločin je prema okolišu i zdravlju ljudi.

Studija korištenja RDF goriva (goriva napravljenog od otpada) u cementari Koromačno iz 2006. navodi stalnu potrebu za 240 t RDF-a dnevno za potrebe proizvodnje cementa. Problem Kaštijuna Zelena Istra smješta u širi kontekst, jer se u svim županijskim i regionalnim centrima za gospodarenje otpada predviđa proizvodnja goriva iz otpada.

Na nacionalnoj razini u cementarama se planira spaljivati 36 posto komunalnog otpada što je u suprotnosti sa državnom Strategijom gospodarenja otpadom i predstavlja neopravdani rizik za zdravlje ljudi i okoliša. U komunalnom otpadu iz kojeg se dobiva RDF mogu se naći različite vrste opasnih tvari, poput boja, lakova, lijekova, baterija, kemikalija itd., a koje je nemoguće odvojiti od ostatka komunalnog otpada i koje neminovno završavaju u RDF-u. Spaljivanjem takvih opasnih kemijskih spojeva može doći do nastanka dioksina i furana koji mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje i okoliš. Mjerenje koncentracije dioksina, međutim, predviđa se samo jednom godišnje! - Iskustva ispravnog postupanja s otpadom ne moramo tražiti daleko: već je otok Krk jedan takav primjer.

Problem gomilanja otpada na odlagalištima tamo je riješen postavljanjem seta kontejnera za odvojeno sakupljanje različitih vrsta otpada na čak 1300 lokacija te otvaranjem punktova gdje građani mogu donijeti krupni otpad. Na taj način su već 2006.g. odvojeno prikupili 18.3% otpada, a u 2007. su već postigli postotak od 23%, postotak koji se u nacionalnim planovima predviđa postići tek 2015. godine, opisala je Radošević, istakavši da recikliranje otprilike 10.000 tona otpada otvara 240 radnih mjesta u Europi, spaljivanje 40, a odlaganje otprilike 10.

kaštijun zbrinjavanje otpada otpad spaljivanje Koromačno zagađenje eko bomba dioksin

---