Zelena Istra: Istarska županija uporno ignorira stanovnike koji žive u blizini kamenoloma

Zelena Istra: Istarska županija uporno ignorira stanovnike koji žive u blizini kamenoloma

4.12.2013. // iPress // Objavljeno u kategoriji Ekologija

Nadležni u Istarskoj županiji ponovo ignoriraju lokalnu javnost, organizirajući javnu raspravu isključivo zbog zadovoljenja zakonske obveze, a ne zbog želje da saslušaju stanovništvo, kažu u Zelenoj Istri povodom javne rasprave o kamenolomima na području Istre.

Naime, Istarska je županija 27. studenog objavila javnu raspravu o Rudarsko-geološkoj studiji potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije u trajanju od 3. do 17. prosinca. Javno predstavljanje Studije s mogućnošću postavljanja pitanja organizirano je prvog dana javne rasprave - 3. prosinca u 11 sati. Studija je od istog dana trebala biti dostupna i na službenoj internetskoj stranici Istarske županije, što u 9 ujutro još nije bio slučaj.

- Zakazivanjem javnog izlaganja, na kojem je predviđeno i postavljanje pitanja, odnosno diskusija, prvog dana javne rasprave tijekom radnog vremena svih zainteresiranih, bez mogućnosti uvida u Studiju, još je jedan dokaz da se javne rasprave u nas organiziraju isključivo radi zadovoljenja zakonske obaveze i bez istinske želje za slušanjem onih koji bi od takve studije mogli nastaviti trpjeti veliku štetu, poput građana koji žive ili će živjeti u neposrednoj blizini kamenoloma.

Da je postojala želja za uključivanjem javnosti, Studija bi bila objavljena na internetskim stranicama Istarske županije i danima prije početka javne rasprave, a pozivi za sudjelovanje na javnoj raspravi upućeni direktno elektroničkom poštom zainteresiranoj javnosti, koja se tijekom pripreme Studije puno puta obraćala Upravnom odjelu za gospodarstvo Istarske županije s upitom za sudjelovanjem pogođenih građana u njenoj pripremi. Nadležni pročelnik Alen Damijanić nije pokazao nimalo razumijevanja. Obećanjem o sastanku s predstavnicima zainteresirane javnosti u dalekoj budućnosti, odgodio je očito neugodnu obavezu.
Tako je u travnju 2013. izjavio: "Spremni smo za razgovor i za sastanak, kada za to budu ispunjeni uvjeti. Do kraja 2013. godine pozvat ćemo vas svakako na sastanak, za koji smo već predložili da s vaše strane budu izabrana 3 predstavnika." Međutim, Studija je na javnoj raspravi, a zainteresirani građani nisu dobili poziv na sastanak, kažu u Zelenoj Istri.

U udruzi nadalje navode da su tijekom 2011. i 2012. proveli istraživanje putem anketnog upitnika s 31 pitanjem. U anketi je sudjelovalo 111 osoba s prebivalištem u blizini kamenoloma u Šumberu (Nedešćina), Plovaniji, Lakovićima (Sv. Lovreč), Kurilima (Kanfanar), Žminju i Mostu Raša, koji su na upitnike upisali svoje ime i adresu.

Analiza ispunjenih upitnika je pokazala značajan negativni utjecaj kamenoloma na pogođenu populaciju i njihovu imovinu. Tako 82% ispitanika smatra da bi najmanja udaljenost novih eksploatacijskih polja od stambenih objekata/građevnih zona trebala biti 2 km. 88% ispitanika smatra da bi stambeni objekt ili zemljište trebali biti udaljeni najmanje 2 km od kamenoloma da bi se izbjegao negativan utjecaj na vrijednost nekretnina. Na pitanje o utjecaju na vrijednost nekretnina, 47% ispitanih odgovara da zbog blizine kamenoloma ne bi mogli prodati svoj stambeni objekt, a ostalih 43% da bi to bilo vrlo teško i to samo po znatno nižoj cijeni od stvarne vrijednosti kuće.

Među negativnim utjecajima eksploatacijskih polja i pripadajućih aktivnosti najnepovoljnijih po okoliš građani su prepoznali utjecaj na krajobraz, na bioraznolikost i kvalitetu vode. 96% ispitanika smatra da život pored kamenoloma šteti zdravlju.

Na pitanje o poželjnoj politici prema eksploataciji mineralnih sirovina u Istri, 48% ispitanih građana odgovara da sadašnji broj eksploatacijskih polja na kojima je moguće eksploatirati tehničko-građevni kamen, utvrđenih Prostornim planom Istarske županije, treba smanjiti, dok preostalih 44 % smatra da je potrebno onemogućiti otvaranje novih kamenoloma, postupno zatvarati i sanirati postojeća eksploatacijska polja te početi uvoziti sirovine početi. 99% građana smatra da bi Županija treba pokrenuti inicijativu za upotrebu alternativnih sirovina, kao što je recikliranje građevinskog otpada.

- O ignoriranju lokalne javnosti govori podatak da je samo 12% ispitanika sudjelovalo u postupku procjene utjecaja na okoliš za kamenolom u svojoj blizini, dok 88% onih koji su sudjelovali izjavljuje da u tom postupku niti jedna njihova primjedba nije usvojena.

Vrlo su zanimljivi i odgovori na pitanje o tome kako bi trebala izgledati pravedna naknada okolnom stanovništvu za sve štete prouzrokovane radom kamenoloma tehničko-građevnog kamena koji su se stambenim objektima približili na manje od 200 metara, navode u Zelenoj Istri, uz napomenu da su rezultate provedene ankete, prve takve vrste u Istri, dostavili nadležnom županijskom odjelu s molbom da ih proslijedi izrađivaču Studije.

Studija je, kažu, potvrdila već poznato: umanjenu kvalitetu života, bolest, štete na imovini, umanjeni potencijal za turizam i poljoprivredu - koje nitko do sada nije nikada kvantificirao i obeštetio.

- Izmjenama Prostornog plana Istarska županije otvara se prilika da se barem dio nepravde i šteta ispravi, ali i konačno osigura pravo zagarantirano Aarhuškom konvencijom - da «svaka osoba živi u okolišu primjerenom svom zdravlju i dobrobiti», zaključuju u Zelenoj Istri. (iPress)

kamenolom stanovnici zelena istra ekologija