Zahvaljujući labinskom arheologu mr.sc. Josipu Višnjiću korigirati će se povijest Pazina
26.10.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ostalo
Život se u Pazinu odvijao i prije 3.500 godina, potvrđuju nalazi mr. sc. Josipa Višnjića iz Hrvatskog restauratorskog zavoda koji obavlja arheološki nadzor nad infrastrukturnim radovima u dvorištu Kaštela.
Sondirajući teren prije postavljanja infrastrukture kroz dvorište Kaštela, nakon više od tri tisuće godina na svjetlo dana izišli su dijelovi pretpovijesne keramike.
- Radi se o krhotinama lonaca, zdjela i drugog posuđa iz srednjeg brončanog doba, iz razdoblja oko 1.500 godina pr. Kr., kaže Višnjić. Dodaje da su ovi nalazi značajni jer se dosad smatralo da je prostor pazinskog Kaštela naseljen tek u srednjem vijeku.
U sondama su pronađene i krhotine keramike iz 15. stoljeća, ali za znanost su ipak važnije one prapovijesne. Nalazi nepobitno potvrđuju da se na prostoru današnjeg Kaštela ili jednog njegovog dijela u prapovijesti nalazilo naselje. Keramika je pronađena u škrapama stijene na kojoj je podignut srednjovjekovni Kaštel.
Višnjić pretpostavlja da su graditelji srednjovjekovne utvrde izravnali prostor, koji je već bio naseljen i djelomično zaravnjen prije njihova dolaska na područje Pazina, pa su tako krhotine posuđa prijašnjih stanovnika s niveliranjem terena zajedno sa zemljom završile u škrapama.
Na tako poravnatu površinu kasnije je položeno popločenje i tako su do danas pod zemlju davni graditelji "spremili" dokaze o prapovijesnom naselju na prostoru Kaštela u Pazinu.
Značaj ovog nalaza leži u činjenici da se do sada redovito smatralo i pisalo da je pazinski Kaštel najvjerojatnije u 9. stoljeću podignut na stijeni iznad Pazinske jame, a starije se naselje, na što su ukazivali dosad poznati artefakti, nalazilo na području oko crkve na Starom Pazinu.
Upravo zbog toga što se smatralo da je to naselje na uzvisini iznad Pazina starije, još je u davnini prozvano Starim Pazinom. Pazinski Kaštel prvi se put spominje kao Castrum Pisinum u jednom dokumentu njemačkog cara Otona II. od 7. lipnja 893. pa se najviše na temelju toga pretpostavljalo da je prostor Kaštela i današnjeg Pazina naseljen u srednjem vijeku.
Međutim, nalazi Josipa Višnjića potvrđuju da su na zaravnjenoj litici iznad Pazinske jame ljudi živjeli još u brončanom dobu. Zahvaljujući tomu korigirat će se povijest Pazina o kojem se više ne može govoriti kao o tisućljetnom, već kao o gradu starom 3.500 godina. (M. RIMANIĆ)
josip višnjic arheologija pazin otkrice broncano doba nalazi