Za TE Plomin 3 na ugljen NEMA opravdanja, a HEP vrši pritisak

7.2.2008. // Zelena Istra // Objavljeno u kategoriji Ekologija

“Ne mogu razumjeti kako to da nema kordona mladih ispred buldožera u nastojanju da spriječe izgradnju novih termoelektrana na ugljen." Al Gore 2007.

Od svih fosilnih goriva, to svi znaju, ugljen najviše zagađuje i doprinosi klimatskim promjenama. To bi trebao biti dovoljan razlog da ne razmišljamo više o izgradnji novih elektrana na ugljen. Treba nam sistem koji će odgovarati zahtjevima 21 stoljeća i koji se sastoji iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i kombiniranja proizvodnje električne energije i grijanja. Zato je i Europa, shvativši da je ključ u obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti, 2007. najavila da će do 2020. godine proizvoditi čak petinu energije iz obnovljivih izvora.
Opravdanja u europskoj energetskoj politici za instaliranje velike nove termoelektrane na ugljen, poput Plomina 3, dakle, ne postoji...

"Europa koristi 35 posto energije iz ugljena" , kažu iz HEP-a, no ne kažu da nema niti jednog dokumenta Europske unije koji bi nalagao ili preporučao da oni s manjim udjelom energije iz ugljena moraju dosegnuti taj postotak. Za razliku od toga, postoji europske direktive koje nalažu povećanje udjela obnovljivih izvora energije.

Puno je država danas koje bi odbacile HEP-ovu energetsku politiku. Uzmimo primjer Novog Zelanda, koji si je postavio cilj da do 2025. godine 90% proizvodnje energije dobije iz obnovljivih izvora. Iz tog razloga njihova Vlada trenutno radi na 10 godišnjoj zabrani izgradnje novih termoelektrana na plin i ugljen. Trenutno proizvode čak 70% energije iz vjetra, hidroelektrana i geotermalnih izvora. Za proizvodnju električne energije u Švedskoj se najvećim dijelom koriste hidroelektrane, a ugljen i nafta se gotovo uopće ne koriste.

Sasvim suprotno od onoga što nam HEP poručuje, u Europi je sasvim jasan trend napuštanja ugljena kao energenta i njegovo supstitiuranje drugima zbog onečišćenja zraka. Nova energetska postrojenja postaju kogenerativna, tj. osim proizvodnje struje proizvodi se i toplinska energija. Pretvaranje preostalih HEP-ovih postrojenja u kogenerativna racionalnije je od izgradnje nove termoelektrane na ugljen.

Danas se u svijetu radi čak na recikliranju odnosno ponovnom iskorištavanju topline koju proizvode industrijska postrojenja u energetske svrhe. U zemljama poput Danske i Norveške oko pola njihove energije proizvodi se se na takav super efikasan način odnosno kogeneracijom. Nema opravdanja da i mi tako ne postupimo. Samo zato što je ugljen jeftiniji za spaljivanje nego npr. plin, HEP nam nameće nešto što, strahujući za svoje zdravlje i zdravlje cijelog planeta, nitko više ne želi. Ne čudi, stoga, što je HEP-svoju misiju prepoznao jedino u "sigurnoj i pouzdanoj opskrbi kupaca električnom energijom uz minimalne troškove". Bez obzira na negativne posljedice po zdravlje, okoliš i klimu. Nova postrojenja na fosilna goriva su posljedica fosilnog načina razmišljanja. Ili se možda radi o nekim velikim provizijama u slučaju izgradnje termoelektrane na ugljen?

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je da "treba računati na korištenje plina gdje god je to moguće bilo kao domaći ili uvozni energent. Do 2015. godine u RH neće se graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih elektrana". Prostorni plan Istarske županije ne predviđa izgradnju tako velike TE u Istri.

Istarska županija nije pristala na izmjene plana koje je zatražio HEP po tom pitanju već je izmjenu uvjetovala plinom kao energentom. To vjerojatno znači da će HEP izgradnju Plomina 3 na ugljen proglasiti od državnog interesa i od Vlade tražiti da se Istri odluka nametne. Ne smijemo dopustiti da se uz postojeću termoelektranu, Rockwool, cementaru u Koromačnom i tvornicu vapna u Raši u toj zoni gradi i nova termoelektrana na ugljen. Pa makar i na način koji spominje Al Gore na početku teksta.