Vlasnici kamenoloma traže širenje njihovih zona

4.2.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Nakon upozorenja da bi Istarska županija mogla podleći pritiscima vlasnika kamenoloma te na osnovu nedavno dovršene studije potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Istre, promijeniti svoj prostorni plan i proširiti sigurnosnu zonu kamenoloma s 500 na manje od 200 metara udaljenosti od građevinskog zemljišta, gdje bi se dozvolilo i miniranje, reagirali su članovi Strukovne grupe industrije nemetala i građevnog materijala pri Gospodarskoj komori – Županijskoj komori Pula.
Članovi te grupe, ujedno i vlasnici kamenoloma, željeli su da demantiramo iskaze mještana koji se protive izmjeni Prostornog plana Istarske županije i koji upozoravaju da bi približavanjem kamenoloma miniranje još više oštetilo njihove kuće, a život u buci, prašini i podrhtavanju tla postao nesnosan.

Vlasnici kamenoloma tvrde da oni ne oštećuju okolne kuće

- U tisku se serijski nižu članci da su kamenolomi u Istri preblizu okolnih naselja. Pritom se zanemaruje činjenica da oni nisu otvarani blizu naselja, nego su se ljudi tijekom vremena naseljavali u njihovoj blizini. Piše se o navodnim štetama koje su miniranja uzrokovala na okolnim kućama, a ne spominje se da su se ona obavljala uz nadzor i mjerenje seizmičkih efekata, da su se vodili očevidnici, redovito se obavljao inspekcijski nadzor, da na objektima u samom krugu kamenoloma nije bilo nikakvih oštećenja od miniranja kroz sve protekle godine, dio je dopisa koji potpisuje Darko Pranjić, stručni predstavnik u ime Strukovne grupe, inače djelatnik pulske tvrtke Cesta, u čijem je vlasništvu kamenolom Križanci kod Žminja.

Upravo su mještani koji žive oko ovog kamenoloma, zajedno s onima kojima su kuće blizu kamenoloma Vranja na Učki i onima koji žive u neposrednoj blizini kamenoloma Gradišće u općini Žminj te građanima koji se protive otvaranju kamenoloma Sandarovo u općini Kanfanar, pokrenuli inicijativu u sklopu udruge Zelena Istra, kojom traže da do promjene županijskog prostornog plana ne dođe jer bi se time, kažu, još više oštetile njihove kuće, kao i narušilo zdravlje ljudi.
Vlasnici kamenoloma pak tvrde da eksploatacija minerala nadomak kuća nije štetna i da miniranja ne oštećuju okolne objekte. Već godinama traže promjenu prostornog plana, a sada svoje zahtjeve temelje na rezultatima studije koju je za potrebe Istarske županije izradio zagrebački Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

- Eksperti rudarske i geološke struke su u sklopu studije analizirali seizmičke utjecaje miniranja prilikom izvođenja radova. Analiza se temeljila na rezultatima seizmičkih mjerenja koje je Rudarsko-geološko-naftni fakultet iz Zagreba provodio na 19 lokacija eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji, kroz 30-godišnje razdoblje. Analizom 130 podataka s terena došlo se do zaključka da je postojećom tehnologijom miniranja moguće sigurno izvođenje minerskih radova na udaljenostima manjim od 200 metara, ističe Pranjić.

Županija neće smanjiti sigurnosnu zonu bez obzira na studiju

Iako je Istarska županija studiju naručila upravo kao pomoć pri izradi prostornog plana, što je nedavno potvrdio i županijski pročelnik Odjela za održiv razvoj Josip Zidarić, on smatra da Županija neće smanjiti sigurnosnu zonu bez obzira na to što u studiji piše. Vlasnici kamenoloma ipak misle drukčije.
- Studija, koju je naručila Istarska županija, trebala je prije svega poslužiti kao stručna podloga za određivanje smjernica u prostornoplanskoj dokumentaciji vezanoj za eksploataciju kamena u Istri. Studija pokazuje u kojem bi se smjeru u budućnosti trebala razvijati eksploatacija kamena u Istri, veli Pranjić.
Zbog, kako kaže, rigoroznog prostornog plana tvrtkama se ograničava mogućnost eksploatacije, mnogi koncesionari su prisiljeni tražiti svoja prava na sudu pa tvrtke trpe velike materijalne štete.
- Zanemaruju se ukupne koristi od gospodarenja mineralnim sirovinama, a rudarske tvrtke prikazuju se kao profiterske, nesavjesne, nelegalne, što nanosi štetu ovoj tradicionalnoj i časnoj djelatnosti. Studija je pokazala da je eksploatacija kamena nužna i korisna za Istarsku županiju, zaključuje on.

Građani se najčešće žale na miniranje, buku i prašinu (Blok tekst)

Unatoč tvrdnjama Strukovne grupe, kao i rezultatima studije, Istrani se gotovo svakodnevno žale na miniranje, buku i prašinu iz kamenoloma. Već smo pisali o peticiji dvjestotinjak mještana sela na Poreštini, koji godinama podnose buku i prašinu zbog eksploatacije kamenoloma Lakovići. Spomenuli smo i slučaj Berte Paris iz Baričevići, koja je podnijela nekoliko prijava na račun kamenoloma Vranja koji joj je prvi susjed, a požalili su nam se i stanovnici Žminjštine dostavivši nam fotografije svojih oštećenih kuća.
Na Zeleni telefon udruga Zelena Istra već godinama zaprima brojne prijave na račun kamenoloma, a građani se najčešće žale na miniranje i radno vrijeme kamenoloma. Posljednja im je pritužba pristigla prije dva dana. Vlasnica seljačkog domaćinstva Dea, Elida Radović iz Šumbera, žali se na konstantnu buku iz obližnjeg kamenoloma Šumber, u vlasništvu tvrtke Učka kamen koju je nedavno otkupio Holcim.

- Prije deset godina, kad smo se počeli baviti seoskim turizmom, kamenolom nije bio toliko velik, a sad su zakupili zemljište od 17 hektara te se šire. Dok se nije počela proizvoditi kamena vuna, bilo je dobro, ali sada je proizvodnja stalna. Ljeti je kamenolom radio i po noći. Pitanje je kako će se to odraziti na naše poslovanje. Gosti traže mir, jako im smeta buka pa nas pitaju kakva to fabrika radi u selu, veli Radović.
Ističe da se devastirano područje ne sanira i da se kamenolom već proširio do samog ruba ceste, gdje su smješteni silosi.

- Odvalit će pola brda! Riječ je o zaštićenom krajoliku i nije mi jasno zašto ga je Općina prenamijenila u industrijsku zonu, a nama nisu dali da od poljoprivrednog zemljišta napravimo građevinsko, rekla je Radović. Iako većina susjeda nema ništa protiv kamenoloma jer je, veli, riječ o staračkom stanovništvu kojem vlasnik kamenoloma na račun zakupa zemljišta plaća priličnu naknadu, Radović se pita što će biti s prirodom te kako će njena obitelj živjeti i otplaćivati kredite ako gosti zbog kamenoloma prestanu dolaziti na njihovo seosko domaćinstvo.

Nelegalnom eksploatacijom zarada od 6,6 milijuna kuna

Prema podacima Državnog inspektorata tijekom prošle godine rudarski inspektor je proveo 40 inspekcijskih nadzora u kamenolomima u Istri. Zbog utvrđenih nepravilnosti u radu donio je pet upravnih rješenja, ali obustava rada nije bilo.

»U 2007. godini temeljem inspekcijskih nadzora, zbog povreda propisa u području rudarstva, rudarski inspektor pokrenuo je 11 prekršajnih te pet kaznenih prijava. Njima su obuhvaćeni zahtjevi za oduzimanje imovinske koristi ostvarene nelegalnom eksploatacijom mineralnih sirovina u vrijednosti 6.659.481 kunu«, odgovor je koji potpisuje glavni inspektor mr. sc. Kruno Kovačević.

Uz to je lani zaprimljeno 15 predstavki građana od kojih se šest odnosilo na miniranja, no nadzorom je utvrđeno da šteta od miniranja nije bilo. Prema podacima inspekcije trenutno su u županiji registrirana 54 rudarska objekta za koja je ishođena rudarska koncesija. Međutim, na 19 odobrenih eksploatacijskih polja ona još nije ishođena. Lani je osim toga odobreno istraživanje na još 16 područja.

Inače, u cijeloj Istarskoj županiji radi svega jedan rudarski inspektor zaposlen u Područnoj jedinici Rijeka, koji je zadužen i za Primorsko-goransku županiju.

Mjerena su miniranja u 19 kamenoloma

Strukovna grupa industrije nemetala i građevnog materijala ističe da rudarske tvrtke u Istri kontinuirano mjere seizmičke efekte miniranja, o čemu izvješćuju nadležne institucije.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet iz Zagreba provodio je mjerenja na sljedećim lokacijama: Valežin (Kanfanar), Vidrijan (Pula), Križanci (Žminj), Šumber, Antenal, Sv. Mikula (Rakalj), Max (Stoja, Pula), Most Raša, Vranje, Sv. Ivan (Buzet), Plovanija Molto, Antenal Molto, Koromačno, Kanfanar II, Kanfanar III (otkrivka), Podberam (Pazin), Selina IV, Valtura (Pula) i Korenići (Kanfanar).

Pranjić: Bez mineralnih sirovina nema novih zgrada ni cesta

U sektoru građevinarstva Istarske županije, po podacima HGK-a, posluje ukupno 1.140 poduzeća. »Prosječna plaća u djelatnosti rudarstva za listopad 2006. u Istri iznosila je 6.685 kuna, što je 52 posto više od prosječne plaće u Istri«, navodi se u dopisu.

- Bez mineralnih sirovina nema novih stanova, zgrada, škola, vrtića, hotela, cesta i prometnica, kanalizacije, željeznica, luka i lučica, novih turističkih kompleksa, mostova i sl. Tvrtke otvaraju radna mjesta, a na ime koncesijskih naknada općinama u Istarskoj županiji 2006. uplaćeno je 3,28 milijuna kuna, veli Pranjić.

kamenolom most raša Šumber buka miniranje vlasnici kamenoloma Učka Kamen Holcim studija

---