Uzorkivači postavljeni u gradovima daju potpunu sliku o koncentraciji i vrstama alergenih biljaka

Uzorkivači postavljeni u gradovima daju potpunu sliku o koncentraciji i vrstama alergenih biljaka

24.2.2024. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije već više od jednog desetljeća prati koncentraciju alergene peludi u gradu Puli, a već dugi niz godina ta aktivnost proširena je i na područje Pazina, Labina i Poreča. Programi praćenja u navedenim gradovima financirani su od strane Istarske županije. Postojeći uzorkivači, postavljeni u gradovima Puli, Poreču i Labinu obuhvaćaju alergene biljke mediteransko-litoralnog odnosno obalnog pojasa, dok u Pazinu obuhvaća alergene biljke mediteranskomontanog odnosno brdskog pojasa. Postavljanjem uzorkivača na različite vegetacijske pojaseve dobila se kompletnija slika koncentracije i vrsta alergenih biljaka Istarske županije.

Aeroalergeni su sve čestice koje se nalaze u zraku, a mogu uzrokovati alergijsku reakciju pa tako u aeroalergene u otvorenim prostorima svrstavamo pelud, spore gljiva i plijesni, a u zatvorenim dlake, epitel i izlučevine sisavaca, komadići tijela i izlučevine člankonožaca, najčešće grinja i žohara.


Dišni sustav


Pelud je, kako doznajemo od voditeljice Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša NZJZIŽ-ja Vesne Kauzlarić, definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u urbanim sredinama.


Pelud u organizam ulazi putem inhalacije te stoga spada u inhalacijske alergene koji se dijele na jake, srednje i slabe. Jaki alergeni su oni kod kojih prilikom kontakta s njima polovica senzibiliziranih osoba razvije znakove alergije, kod slabih se alergija razvije kod približno svake desete senzibilizirane osobe, a sve između su srednji.


Metoda polinacije, odnosno širenja peludi biljaka je vrlo značajan faktor distribucije peludi u zraku.


Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve, već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu. Osnovno je obilježje peludnih alergija godišnja periodičnost, odnosno pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije alergenih biljaka. Ovisno o geografsko klimatskom području i vegetacijskom pokrovu određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori kao što su temperatura, vlažnost i vjetar.


Količina zrnaca


Onečišćenje zraka u urbanim sredinama uvjetuje trend porasta oboljelih od alergijskih bolesti. Procjenjuje se da danas između 10 i 50 posto svjetske populacije boluje od alergijskih bolesti, dok u našoj zemlji taj postotak iznosi od 7 do 10 posto stanovništva koje boluje od peludnih alergija, dok 3 do 5 posto stanovnika boluje od astme.


Količina peluda u okolišu ovisi o geografskoj distribuciji pojedinih vrsta biljaka. Primjerice, mnoge vrste trava su kozmopolitske i široko rasprostranjene u svim klimatskim područjima, te je i alergija na te biljke značajno zastupljena. S druge strane breza, biljka je sjevernih i umjerenih područja sjeverne hemisfere, tako da izvan tih područja alergije na tu vrstu peluda su zanemarive ili ih nema.


Peludna sezona za područje Istarske županije započinje krajem zime i u rano proljeće cvjetanjem biljaka iz skupine drveća: čempres, lijeska i joha. U narednim mjesecima im se pridružuju topola, vrba, brijest, hrast, bor, grab, breza, jasen i maslina. Trenutno je pelud čempresa prisutna u zraku u visokim koncentracijama, te kod većine alergičnih osoba uzrokuje simptome.

Prave trave među kojima su jaki alergogeni klupčasta oštrica, livadna mačica, medunika, rosulje, ljuljevi, vlasulje i žitarice počinju cvasti uglavnom od svibnja, maksimum cvatnje im je u prvom dijelu ljeta, odnosno tijekom lipnja i srpnja, ali većina ih manjim intenzitetom cvate sve do kraja rujna. Ljetni i kasnoljetni alergeni uglavnom su peludi zeljastih dvosupnica poput ambrozije, lobode, kiselice, šćireva, trpuca, crnog pelina i slično.

Nastavni zavod za javno zdravstvo svakodnevno pruža informacije o količini peludnih zrnaca u zraku za područje Pule, Pazina, Labina i Poreča. Na stranicama Zavoda (www.zzjziz.hr) objavljuju se podaci o prisutnosti alergene peludi odnosno peludna prognoza i kalendar. Nakon svake godine praćenja peludi u zraku za navedene gradove Nastavni zavod izrađuje i distribuira preventivne i edukacijske peludne plakate i kalendare.

Temperatura i oborine

Za svakodnevne savjete građanima dostupna je i besplatna mobilna aplikacija Peludna prognoza. Povezanost s Europskom bazom podataka koncentracija peludi omogućuje uvid u peludnu prognozu alergičarima diljem Europe, prvenstveno gostima koji posjećuju turistička središta u Istarskoj županiji, pružajući im kompletan pregled koncentracije alergene peludi u mjesecima najjače alergenosti što se događa tijekom proljeća i ljeta.

Peludni kalendar daje podatke o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste u određenom razdoblju. Peludni se kalendari razlikuju u područjima koja imaju znatnije klimatske razlike. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergija što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja. U tih je bolesti važno započeti s liječenjem 1-2 tjedna prije očekivanog početka cvatnje. U slučaju znatnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika, primjerice neuobičajeno toplog ili hladnog vremena, mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, odnosno ranija ili pak zakašnjela cvatnja. Ključni podatak za izradu peludnog kalendara je određivanje početka, duljine i završetka otpuštanja peludi svake pojedine biljne vrste, roda i porodice što se postiže kontinuiranim praćenjem koncentracija peludi u zraku na mjernoj postaji.


Više


Foto: Wiki free


alergeni peludni kalendar alergije