Uz obalu Istre more je čisto

15.8.2010. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ekologija

Danilo Degobbis, znanstveni savjetnik u Centru za istraživanje mora "Ruđer Bošković", niz je godina bio voditelj laboratorija čiji je glavni zadatak bio praćenje promjena u moru. U Centru se sustavno mjeri temperatura i salinitet mora na udaljenosti jedne milje od Rovinja još od daleke 1921. godine.

S Degobbisom smo razgovarali o promjenama temperature mora i ostalih svojstva te kako to utječe na floru i faunu sjevernog dijela Jadrana.

- U zadnje vrijeme u ljetnim je mjesecima more puno toplije nego ranijih godina. Trenutno mu je temperatura u prosjeku oko 26 stupnjeva, a trebala bi biti oko 21 stupanj, kaže Degobbis.

Pojašnjava, međutim, da je more na sjevernom Jadranu u usporedbi s južnim i inače toplije ljeti. Zimi je, pak, situacija obrnuta jer je sjeverni Jadran plići - ljeti se brže grije, ali se zato zimi brže hladi.

Promjena temperature ne utječe na floru i faunu
- U posljednje vrijeme na sjeveru bez problema mjerimo od 29 do 30 stupnjeva, a na jugu je maksimum 25 - 26 stupnjeva, dok je zimi kod nas od 9 do 10 stupnjeva, a južno oko 13 stupnjeva. Na temperaturu mora najviše utječe miješanje i izmjena vode ispod površine. Najčešći uzrok miješanja je bura, jer je ona glavni vjetar koji hladi površinu koja tone i miješa se s donjim slojem, odnosno zahvati i hladniju vodu. Utječu na to i izvori slatke vode, ali i oni su lokalni fenomen. Kada pada kiša, temperature se mijenjaju, no i to je lokalni fenomen. Uz to, temperatura ovisi i o lokaciji na kojoj se mjeri, kazao je Degobbis.

Dodaje da promjene temperatura ne utječu na našu floru i faunu i na čistoću mora.

- Te promjene ne utječu na floru i faunu jer je ona naviknuta na takve biološke promjene i cikluse koji nisu svojstveni samo sjevernom Jadranu. Iako je u literaturi zabilježeno da su pojedine alge nestale te znamo da su tu bili i ježevi, a sada ih nema, to ne znači da je more nečisto jer se oni ciklički pojavljuju. Sigurno da u lukama i marinama more i podmorje ne mogu biti čisti kao prije, ali i tu je riječ o lokanom fenomenu. Možemo reći da je uz obalu Istre more čisto, i to po svim europskim standardima, veli Degobbis.

Smanjiti izlov srdele
- Na more uz obalu Istre najviše utječe voda rijeke Po, ali ona se na putu do nas prilično čisti i s njom ne dolaze najtoksičniji spojevi. Dio organskih tvari dolazi do nas, ali se more regenerira, oslobađa hranjive soli i stoga je ovog ljeta, osim jednog kraćeg perioda, voda mutna, ali nije prljava. U tom procesu miješanja slatke i slane vode nastaju mikroalge - fitoplankton koji je dobar. To znači više hrane za sardele i druge ribe. Jedino bi ribari trebali pustili da se malo najedu i regeneriraju jer prelova ima sigurno. Tako kažu naše kolege iz Splita koji se time bave, kaže Degobbis.

Zbog rijeke Po i salinitet je niži od uobičajenog, i to u prosjeku od dvije do sedam jedinica, veli on te najavljuje da će se to istražiti pri sljedećem izlasku na more, već drugi tjedan. Pretpostavlja da je riječ o cirkulaciji koja se prije nije događala, pa je stoga more manje slano.

Opasan nedostatak kisika
Uz to, veli, u laboratoriju se prate i ostali trendovi, primjerice prekomjerno obogaćenje mora organskim tvarima koje se ne uspijevaju preraditi kroz prehrambeni lanac, već jedan dio propada, uglavnom prema dnu. Tu se rastvaraju i akumuliraju te troše kisik, a nedostatak kisika je poguban za floru i faunu.

Prisjeća se da je 1977. i 1989. godine potpuno nestalo kisika na tisućama kvadratnih kilometara površina, kada su gotovo svi organizmi uginuli.

- Srećom, tada smo pratili što se događa. Sve se brzo repopuliralo jer taj je fenomen kratko trajao. Uglavnom uginu veće životinje, a sitne prežive. Ove godine su nam javili iz talijanske pokrajine Emilia Romagna da su imali slične pojave, jednako je i ispred Venecije, a vidjet ćemo hoće li biti manje kisika ili ne jer ćemo raditi šire ispitivanje. Srećom, na jesen se voda koja se ljeti «kuhala» pomalo ispire i razrjeđuje te se sve normalizira, zaključuje Degobbis.

U zadnje vrijeme je u ljetnim mjesecima more puno toplije nego ranijih godina. Trenutno je temperatura u prosjeku oko 26 stupnjeva, a trebala bi biti oko 21 stupanj, kaže Degobbis. Kad je riječ o odnosu toplijeg mora i globalnog zagrijavanja, smatra da ne treba biti isključiv.

- Istina je da je posljednjih godina more toplije, ali to je slučaj samo na površini, i to se ne smije interpretirati kao nekakvo globalno zagrijavanje. Da bi se to moglo doista reći, trebalo bi obavljati mjerenja u oceanu, gdje su vodene mase stabilnije. Mislim da je vjerojatno riječ o prirodnom ciklusu. (Mihaela MEDIĆ)

http://more.istra-istria.hr/hr/

 

rabac salinitet kakvoća mora salinitet čistoća ekologija more

---