USPJEŠNA LABINSKA TVORNICA NASTAVIT ĆE S PROIZVODNJOM U SVIBNJU: Lokalne zajednice odugovlače s pomoći poduzetnicima. Gradovi i općine moraju ukinuti naknade za javne površine, najmove…

14.4.2020. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Nakon niza upozorenja i vapaja iz realnog sektora, Vlada je novim paketom mjera odlučila pomoći domaćem gospodarstvu. Međutim, i prije tog paketa većina gospodarstvenika sama je morala reagirati određenim mjerama da bi u svojim tvrtkama zadržala neke osnovne preduvjete za oporavak nakon okončanja ove prijetnje. Jedna od tih tvrtki je labinska tvornica za proizvodnju kotlova i peći na pelete MCZ. Riječ je o jednom od najboljih hrvatskih malih izvoznika. Razgovarali smo s direktorom te tvrtke Kristianom Krpanom, koji obnaša i dužnost predsjednika Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Rijeka, regionalnog ureda pod čiju nadležnost potpada i Istarska županija. Za početak zanimala nas je njegova ocjena novog paketa vladinih mjera, odnosno jesu li one na tragu onoga što su iz HUP-a tražili i predlagali.

- Pomoć gospodarstvu je jednako važna kao i briga za zdravlje - moramo sačuvati gospodarstvo da bismo mogli štiti zdravlje i živote. Pozdravljamo nove mjere pomoći gospodarstvu i činjenicu da je Vlada uvažila prijedloge HUP-a, a posebno što je na naš prijedlog donijela odluku o povećanju iznosa plaća koje pokriva država uz preuzimanje tereta doprinosa. Naravno, pohvalno je i uvažavanje oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa za one koji ne rade, odnosno djelomično smanjivanje za ostale. Smatramo da će nove mjere značajnije pomoći gospodarstvu uz dvije dodatne preporuke: mjere moraju pratiti jasni kriteriji i popratna administracija mora biti svedena na minimum. Očekujemo da se i parafiskalni nameti što prije ukinu ili smanje jer značajno opterećuju poslovanje. Uputili smo poziv i jedinicama lokalne vlasti da i one pomognu poduzećima na svome području. Pozdravljamo najavu premijera o otvaranju pregovora sa sindikatima javnog sektora. HUP smatra jako važnim da se javni sektor solidarizira i da također podnese dio tereta. Pritom onima koji sada pojačano rade treba dati dodatne nagrade.

- Što očekujete od tih pregovora sa sindikatima?

- Nije problem plaća pojedinca u javnom sektoru, problem je ono što se dobije zauzvrat i koliko to košta. Sindikati pitaju kome će se smanjivati plaće u javnom sektoru. Odgovor je nikome. No treba optimizirati funkcioniranje javnog sektora, ne možemo imati rezultat prošle krize u kojoj je u deset godina jedino broj zaposlenih u javnom sektoru rastao uz nikad duže liste čekanja na liječničke preglede i nikad slabije rezultate djece u PISA testovima. A sve se pritom odvija u državi koja je u istom razdoblju izgubila desetak posto stanovništva.

- Puno je bilo prijepora oko toga koje obaveze zbog ove situacije treba otpisati poduzetnicima, a koje samo odgoditi. Jeste li u tom smislu zadovoljni ponuđenim rješenjima ili smatrate da ima potrebe za daljnjim rasterećenjem?

- Vlada je trebala pokazati razumijevanje prema svim mikro i malim poduzetnicima koji su zbog prestanka poslovanja ili velikih teškoća već otpustili radnike, jer nakon prvog paketa mjera nisu vidjeli druge mogućnosti, budući da je pomoć bila nedovoljna. Treba im dati priliku da, koristeći nove mjere, vrate ljude na posao i da ipak zadrže radna mjesta. Neporezna davanja i nameti dugogodišnja su boljka hrvatskog gospodarstva, mi o tome govorimo već desetljećima. Nevjerojatno, ali njihov broj se godinama ne može utvrditi. Premijer je sada naveo, čini mi se, njih 448, od toga 20-ak kompleksnijih, i najavio da će se o tome razgovarati. Smatramo da sada u krizi treba zamrznuti plaćanje što većeg broja tih nameta i odmah krenuti u konačnu reviziju kako bi se konačno dio trajno ukinuo, a dio značajnije smanjio. Ovo nije samo korona pomoć, iskoristimo zamah da bismo gospodarstvo učinili konkurentnijim.

- Određene mjere ublažavanja posljedica krize provode se i na razini gradova. Jesu li one dovoljne?

- Čast iznimkama, ali nisu dovoljne. Lokalne zajednice odugovlače s pomoći. Pozdravljamo poteze koje su već poduzeli neki gradovi poput Bjelovara, Rijeke, Koprivnice. Očekujemo da i ostali slijede njihove primjere i aktivno se uključe u borbu protiv ekonomske krize. I na razini županija, gradova i općina nužno je za vrijeme trajanja krize potpuno ukinuti ili značajno smanjiti sve troškove koji opterećuju poslovanje, što poduzetnicima i poslodavcima može pomoći da održe zaposlenosti i budu u mogućnosti nastaviti poslovanje jednom kada se okolnosti normaliziraju. Naknada za korištenje javnih površina, najam gradskih prostora, komunalna naknada, odvoz komunalnog otpada, spomenička renta samo je dio onoga što se može i mora ukinuti za vrijeme dok nema poslovnih aktivnosti.

- Što s onima koje je kriza zatekla uslijed investicijskog ciklusa ili pripreme za sezonu? Kako pomoći njima da prežive privremeno urušavanje poslovnog plana na kojem su temeljili svoje zaduživanje?

- Posljedice ove krize bit će puno dublje i dalekosežnije negoli je itko mogao očekivati. U turizmu se normalizacija poslovanja može očekivati tek idućeg proljeća, a do tada treba poduzeti sve mjere koje su nužne za poslovni opstanak. Apsolutni je prioritet pritom očuvanje radnih mjesta za što je nužno omogućiti i materijalne i zakonodavne preduvjete jer su nam hitno potrebna nova rješenja kao što je primjerice uvođenje instituta čekanja. Mjera potpore za isplatu plaća radnika omogućila je zadržavanje radnih mjesta u turističkim kompanijama. No i dalje ostaje neriješeno pitanje kako urediti radne odnose tijekom dužeg prekida rada, a da se pritom radnicima omoguće primanja za vrijeme dok ne rade i dok su njihovi poslodavci bez ikakvih prihoda? HUP je predložio uvođenje novog instituta čekanja na rad u radno-pravno zakonodavstvo. Očekujemo da se za vrijeme prekida rada, u slučaju izvanrednih okolnosti koje poslodavac nije mogao predvidjeti, niti ih je mogao spriječiti te za koje nije odgovoran, ugovori isplata 60 posto osnovne plaće radnika ili najmanje u visini minimalne plaće u Hrvatskoj. Sa sindikatima u turizmu smo potpisali sporazum o moratoriju Kolektivnog ugovora ugostiteljstva do prestanka izvanrednih okolnosti. Ono što u mjerama sigurno sada nedostaje je podrška nautičkom sektoru koji nigdje nije naveden, a značajno sudjeluje u prihodima od turizma. Što se tiče poduzetnika u investicijskom ciklusu, osim refinanciranja kreditnih aranžmana, ne vidim neko drugo rješenje. Svaki poduzetnički pothvat je jedinstven, svatko će ga morati prilagoditi novim uvjetima poslovanja koji nam dolaze.

Cijeli razgovor ovdje

Autor: Milan PAVLOVIĆ

mcz gospodarstvo kristian krpan poduzetnička zona vinež korona korona virus

---