Upozorenje iz HZZ-a: Istra školuje buduće nezaposlene

Upozorenje iz HZZ-a: Istra školuje buduće nezaposlene

17.3.2011. // Glas Istre u pregovorima // Objavljeno u kategoriji Društvo

Strukovne srednje škole u Istri definitivno bi trebale smanjiti upisne kvote za frizere, kozmetičare, automehaničare, elektromehaničare, hotelijersko-turističke tehničare, a Sveučilište Jurja Dobrile ne bi smjelo upisivati tako mnogo studenata na studijima ekonomije i predškolskog odgoja te bi također moralo srezati broj brucoša hrvatskog i talijanskog jezika, kao i povijesti.

Preporuke su to Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upisnu politiku koja je izrađena za sve županije nakon što je Vlada u sklopu provedbe Programa gospodarskog oporavka u srpnju prošle godine donijela odluku da će jedna od mjera izlaska iz krize biti upravo usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Dokument HZZ-a koji su ovih dana dobila sva sveučilišta i županijski uredi nadležni za srednje škole izrađen je na osnovi desetogodišnjeg praćenja tržišta rada, a u obzir su uzete strategije i gospodarski planovi lokalnih vlasti na regionalnoj razini.

Preporuke se odnose na povećanje ili smanjenje broja upisanih kvota za pojedine obrazovne programe, a pritome su uračunati i podaci o broju već upisanih učenika i studenata. Preporuke se ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje. Tamo gdje ne postoje škole ili studiji za određene struke, preporuke se tiču samo stipendiranja učenika i studenata koji pohađaju obrazovne programe u nekim drugim područjima.

Ovakve će analize područni uredi Zavoda za zapošljavanje provoditi svake godine, a iako je riječ smo o preporukama, sveučilišta, odnosno škole, trebali bi se usklađivati jer upravo je nesrazmjer između ponude rada i potražnje za radom u Vladi istaknut kao jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Pulsko sveučilište rasadnik odgajateljica


Primjer toga je i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, koje svake godine upiše više oko 300 studenata ekonomije iako je samo u prosincu, prema posljednjim podacima, na Zavodu za zapošljavanje u Istri bilo evidentirano čak 175 nezaposlenih ekonomista.

Unatoč tome, i ove godine stotine maturanata želi studirati ekonomiju, a ukoliko se kvote ne smanje, to će i učiniti. Slična je situacija i sa studijem za predškolski odgoj. Iako se rađa sve manje djece, a time i opada potreba za tetama u vrtiću, pulsko sveučilište i dalje je rasadnik velikog broja odgajateljica koje se nemaju gdje zaposliti, barem ne u struci.

- Krajem prošle godine na Zavodu smo imali evidentiranih 26 odgajateljica, što je mnogo manji broj od uobičajenog. Razlog je taj što smo mnoge osobe prekvalificirali jer su dugo godina bile nezaposlene, veli Irena Peruško, rukovoditeljica Odjela analitike, statistike i informatike u pulskoj područnoj službi HZZ-a.

Komentirajući preporuke Zavoda za zapošljavanje, rektor Robert Matijašić kazao je da one nemaju karakter apsolutnih pokazatelja.

- Međutim, naravno da je sasvim jasno i neosporno da je putem zavoda evidentirana slaba potražnja za ekonomistima u Istri i za odgojiteljima predškolske djece na području Puljštine, Rovinjštine i Bujštine u širem smislu. Znajući situaciju i prije ove preporuke, Sveučilište je već u dva navrata korigiralo kvote za upis studenata na prvu godinu studija smanjujući ih upravo za potonja dva studija, veli rektor.

S druge strane, u Istri je izražena potražnja za informatičarima, elektrotehničarima, liječnicima, stomatolozima i profesorima matematike, fizike, geografije, kemije i engleskog jezika. Međutim, ove studije pulsko sveučilište nema. Iako rade na oblikovanju razvojne strategije, te će predložiti otvaranje novih studija sljedećih godina, zasigurno njihovo pokretanje neće biti jednostavno.

- To je dugoročni proces koji će trajati više godina. U vidu imamo studij informatike, koji je među traženijima, dok za većinu drugih deficitarnih struka zasad nemamo dovoljno kvalificiranog nastavnog kadra za sveučilišne studije, istaknuo je Matijašić i ukazao pritom na ključni problem s kojim će se nositi obrazovne institucije u promjeni upisne politike. Naime, bez dodatnih sredstava i novih zapošljavanja koje odobrava nadležno ministarstvo nemoguće je očekivati korijenite promjene.

Slična je situacija i u srednjim školama, u kojima bi se trebale povećati upisne kvote upravo za one smjerove koji godinama slove za najmanje popularne među učenicima. U središnjoj Istri nedostaju tokari, zidari, tesari, elektroinstalateri, bravari i medicinske sestre. Što se tiče gradova na obali, najveća je potražnja, ali u pravilu samo tijekom sezone, za konobarima i kuharima, a deficitarni su pekari i mesari jer se za ova zanimanja godišnje školuje svega par učenika u Istri.

Škole ukinule zidare


Premda, prema preporuci HZZ-a, u Puli treba povećati broj upisa za smjer zidar, upravo je ovaj obrazovni program lani ukinut u jedinoj srednjoj školi južne Istre koja obrazuje za ovo zanimanje. Apsurd je tim veći što smjer za automehaničara i dalje ima zeleno svjetlo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iako mladi nakon školovanja teško dolaze do posla.

- Mogli smo imati šest zidara u prvom razredu, no nismo ih mogli upisati. Zatvorili su nam smjer jer gledaju koliko je učenika završilo ovaj program, a lani su bila samo dvojica. Ponovno ćemo tražiti da nam dozvole upis, valjda će sada udovoljiti našem zahtjevu kada postoji preporuka HZZ-a, kazao je Petar Gavrić, ravnatelj Industrijsko-obrtničke srednje škola u Puli.

Iako pokušavaju privući učenike da se školuju za one struke kojima će lakše pronaći posao, smatra da bi ključne u ovom procesu trebale biti tvrtke koje bi stipendijama i budućim radnim mjestom trebale motivirati učenike na upis za određene školske programe.

- Učenici preferiraju smjer za automehaničara jer mnogima je posao oko automobila san još od djetinjstva. Ali zato bi građevinarske tvrtke trebale uložiti u obrazovanje svojeg budućeg kadra, a ne da u nedostatku radne snage zapošljavaju nestručne osobe, i to još na crno, kazao je Gavrić.

Preporuka ne može saživjeti


U Istarskoj županiji smatraju da sama preporuka ne može saživjeti dok god ne bude gotova mreža srednjih škola koja se upravo izrađuje u Ministarstvu, a koju u konačnici donosi Vlada.

- S obzirom na to da još uvijek nije donesena nova mreža srednjoškolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, a ni Ministarstvo nije donijelo uputu za planiranje upisa učenika, preporuke HZZ-a uvrstit ćemo u programe srednjoškolskih ustanova za školsku godinu 2011./12., kazala je pročelnica nadležnog odjela Patricia Smoljan.

Zasad se mlade pokušava stipendijama Obrtničke komore usmjeriti prema strukovnim zanimanjima koja Istri nedostaju, a isto čini i Županija, koja je ove godine prvi puta dodatno bodovala studiranje za deficitarna zanimanja koja su dobivena upravo prema podacima Zavoda za zapošljavanje. (Napisala Maša JERIN)

 

nezaposlenost školovanje obrazovanje radno mjesto ekonomija hzz upisne kvote

Remax Labin