Ulaganje u Plomin veliki zalogaj za HEP i Hrvatsku

29.11.2013. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Hrvatska treba postati ključno čvorište energetske politike u ovom djelu Europe, preuzeti liderstvo u regiji i to u najkraćem roku od pet do sedam godina, istaknuo je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, na okruglom stolu "Budućnost energetskog tržišta Hrvatske i Europske unije", što ga je u srijedu u Velikoj dvorani Novinarskog doma, organizirao časopis Banka.

Vrdoljak najviše nade polaže u eksploataciju plina u Jadranskom moru i ističe da postoji veliki interes svjetskih energetskih kompanija, ali nije precizirao o kome se sve radi i o kojima ulaganja. Time bi Hrvatska postala jedna od rijetkih europskih država  koja bi imala veću proizvodnju u energetskim resursima nego što iznosi njezina potrošnja.

"Kada govorimo o energetskoj budućnosti Hrvatske, više ne možemo govoriti o nacionalnim strategijama energetike, jer nacionalno gledište, naprosto više ne postoji, neodrživo je. Možemo govoriti isključivo o regionalnom, europskom ili globalnom kretanju. Moramo postaviti ambiciozne ciljeve i iskoristiti naš geostrateški položaj, izlaz na more, izgradnju LNG-a, koji nije samo hrvatski projekt, projekt TAP-a, povezivanje Hrvatske putem mreža plinovoda i naftovoda sa drugim regijama", rekao je ministar Vrdoljak i naglasio da na taj način energetski sektor mora pomoći cijeloj zemlji, prvenstveno razvitku gospodarstva, jer su benefiti takvih ulaganja veliki.

Promjene za HEP

U diskusiji su osim ministra Vrdoljaka sudjelovali Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Ivor Županić, direktor HROTE, Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a te Maja Bešević Vlajo, investicijska savjetnica u Podravskoj banci, a više njih je naglasilo da je postojeća energetska politika EU promašena, odnosno da i Europska komisija uviđa da će je morati korigirati, pogotovo u dijelu koji se odnosi na subvencioniranje obnovljivih izvora energije. U tom kontekstu je i Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a, naglasio da europski proizvođači električne energije posluju sa sve manjim marginama, pa tako i HEP, što im značajno smanjuje mogućnosti investiranja. Koliko je takva politika dugoročno održiva, bila je jedna od ključnih tema okruglog stola.

Tržište električnom energijom se otvorilo, stigla je konkurencija, HEP je postao svjestan da se mora mijenjati i da ti procesi svakim danom trebaju biti sve brži. Važna je i činjenica, kazao je Vrdoljak, da je pojeftinila cijena električne energije, po prvi puta, iako je s druge strane Vlada povećala naknadu za obnovljive izvore energije (OIE) 0,5 lipa po potrošenom kilovatsatu na 3,5 lipa (cijene su bez PDV-a).

 Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a, kaže kako se u Europi sve manje isplati ulaganje u energetske objekte, jer omjer cijene u odnosu na zaradu po dionici pada. U nekim je slučajevima potrebno čekati i do 26 godina na dobit po dionici... Stoga sve energetske kompanije imaju problem sa ulaganjima, margine na proizvodnju električne energije se smanjuju, nemate povrat investicije, tržišni rizik ne postoji.

"Europska Unija ima tri cilja - sigurnost opskrbe, da cijena energije bude jeftina i dostupna svima, treći je da sve bude zeleno. Ali trenutne su inicijative europskih energetskih kompanija, kojima se je priključio i HEP, upućene Europskoj Komisiji da preispita svoj stav – "3x20 do 2020. godine". Dakle, 20 posto smanjenje emisija CO2, 20 posto proizvodnje da bude iz obnovljivih izvora energije, te 20 posto povećanje energetske efikasnosti.

HEP će – ističe Šerić, u toj neizvjesnoj budućnosti kada govorimo o energetskoj politici, raditi na diverzifikaciji energenata. Gradit će se Plomin C na ugljen, termoelektrane na plin (premda je njegova cijena trenutno preskupa), a i tamo gdje će se moći dobiti dozvole graditi će se nove hidroelektrane. Šerić je napomenuo kako je rok za prihvaćanje obvezujućih ponuda za Plomin C, produžen do 30. travnja 2014. godine, te kako za HEP rizika u tom projektu nema, budući se traži partner za projektno financiranje teško oko 800 milijuna eura.

Tim bi projektom, kaže Šerić, HEP nadomjestio prosječno 20 posto električne energije koju godišnje uvoze. Za HEP bi i za državu to bio potpuno svježi kapital, a da bi se dobili takvo financiranje, morate razmišljati kao bankar, zaključuje Šerić.

Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, smatra da je radikalno smanjenje emisije ugljičnog dioksida i dalje glavna tema Europske unije, te smjer u kojem će se nadalje gledati i odlučivati kada se govori o klimatskim promjenama. Kada govorimo o politici europske unije prema energetici, danas je možemo ocijeniti neuspješnom. EU mora, naglašava, uvesti jednu mjeru – a to je uvođenje naknade na CO2 kao jedinog elementa preko kojeg će rješavati sve ostale stvari.

Jednostavnije rečeno, riječ je o porezu na fosilna goriva. Mora se uz to mijenjati i zakonodavna i tehnološka, obrazovna i ekonomska gledišta na tu problematiku. Ono što se je do sada događalo u Hrvatskoj, Granić ocjenjuje izgubljenom bitkom, ali ne trebamo se osvrtati na prošlost već trebamo novi način razmišljanja i planiranja. Fotelju ministra gospodarstva ocjenjuje tržišnom, jer treba brinuti o zakonodavnoj inicijativi, sigurnosti opskrbe i upravljanju resursima, kada govorimo o energetici.

Tomislav Jureković, predsjednik HERA-e, kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, ne misli da je EU po tom pitanju doživjela krah. To je, napominje, dugoročni projekt i strategija EU, i u njoj Europa ima najkonzistentniju politiku. Projekti obnovljivih izvora energije nisu u nestajanju, premda ima ponekih kolebanja, ali ne možemo reći da se posustaje. Europa nije napušten otok, ne živi sama sa svojim energetskim tržištem i prati trendove kako bi stvorila jedinstveno europsko tržište sa reguliranim tržišnim odnosima.

Dr. Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske udruge za sunčevu energiju, očekuje od Ministarstva gospodarstva da u izgradnji fotonapona smanji admninstativnu proceduru za koju je trenutno potrebno preko 80 različitih dozvola. Ne slaže se s iskrivljenom stavom o obnovljivim izvorima energije koji vladaju u Hrvatskoj, jer je kaže, 27 zemalja članica EU u prošloj godini najviše poticala fotonaponske sustave, vjetroelektrane i plin, a najmanje je poticala ulaganja u ugljen i nuklearnu energiju.

Autor:

Nada Kolega

više ovdje Banka.hr

 

 

plomin hep besplatna reklama gospodarstvo

---