Učenici labinske Srednje škole obilježili SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA 5.6.2021. brojnim aktivnostima

Učenici labinske Srednje škole obilježili SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA 5.6.2021. brojnim aktivnostima

6.6.2021. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Obrazovanje

1. Obnova ekosustava Učenici 3.f razreda opće gimnazije  imali su zadatak u svom okolišu pronaći dio devastirane prirode (požarište, klizište, plaža, lokva, potok, spilja…) i objasniti razlog devastacije, nacrtati kartu , slikati, odrediti koordinate, predložiti aktivnosti za oporavak, nacrtati svoju viziju izgleda nakon oporavka, potaknuti lokalno stanovništvo i upravu na provedbu plana oporavka te pripremiti prezentaciju. Učenica Paola Vlačić je iz tih prezentacija uzela najzanimljivije dijelove i napravila virtualnu izložbu u digitalnom alatu GENIALLY. OVDJE!

2. Voda iz naših kalanica Na međunarodnom GLOBE Water Bodies Challenge, video uradak „Water from Our Cisterns“  učenika Leonarde Bubić i Bruna Falca uvršten je među dvanaest najboljih OVDJE!


3. Plakati na temu zaštite okoliša Svi učenici gimnazijskog i strukovnog smjera su imali zadatak napraviti plakate na temu zaštite okoliša. Pet najuspješnijih plakata su izloženi u auli škole. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša je "Obnova ekosustava", a prijedlog UN-a je "Desetljeća za obnovu ekosustava". Obnova ekosustava može imati različite oblike: uzgoj drveća, ozelenjavanje gradova, preoblikovanje vrtova, promjena načina prehrane ili čišćenje rijeka i obala. Obnova ekosustava znači pomaganje u oporavku ekosustava koji su degradirani ili uništeni, kao i očuvanje ekosustava koji su još uvijek netaknuti. Zdraviji ekosustavi, s bogatijom biološkom raznolikošću, donose veće koristi poput plodnijeg tla, većih prinosa drva i ribe te većih zaliha stakleničkih plinova. Obnova se može dogoditi na mnogo načina - na primjer aktivnom sadnjom ili uklanjanjem pritisaka kako bi se priroda mogla sama oporaviti. Nije uvijek moguće - ili poželjno - vratiti ekosustav u prvobitno stanje. Još uvijek trebamo poljoprivredno zemljište i infrastrukturu na zemljištu koje je nekada bilo šuma, a ekosustavi se, poput društava, trebaju prilagoditi promjenjivoj klimi. Mogu se obnoviti sve vrste ekosustava, uključujući šume, obradiva zemljišta, gradove, močvare i oceane. Inicijative za obnovu može pokrenuti gotovo svatko, od vlada i razvojnih agencija do poduzeća, zajednica i pojedinaca. To je zato što su uzroci degradacije brojni i različiti, a mogu imati utjecaja na različitim razmjerima.
Desetljeće UN-a traje od 2021. do 2030., što je ujedno i krajnji rok za ciljeve održivog razvoja, a vremenski raspored znanstvenici su utvrdili kao posljednju šansu za sprečavanje katastrofalnih klimatskih promjena. Pod vodstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Desetljeće UN-a gradi snažni, široko utemeljeni globalni pokret za ubrzanje obnove i stavljanje svijeta na trag održivom budućnost. To će uključivati izgradnju političkog zamaha za obnovu, kao i tisuće inicijativa na terenu. Kako će Desetljeće oblikovati okoliš za sadašnje i buduće generacije, od vitalne je važnosti da se uzmu u obzir perspektive i osjećaji mladih o ekosustavima i biološkoj raznolikosti. U tom smislu, UNEP-ov ured za Europu razvio je istraživanje za mlade (dostupno na 22 jezika), posebno namijenjeno europskim i srednjoazijskim ljudima u dobi od 13 do 18 godina. Cilj mu je otkriti kakvo je njihovo znanje i očekivanja u vezi s obnavljanjem ekosustava u njihovoj zemlji i regiji.
(Tekst i foto: Olivera Tadić)


više ssmb.hr



srednja škola mate blažina svjetski dan zaštite okoliša globe ekologija olivera tadić