U susjedstvu plominske termoelektrane: Ripenda: Mi pljujemo na kamin, a on na nas

23.2.2011. // Glas Istre u pregovorima // Objavljeno u kategoriji Društvo

"To je, dakle, taj pogled od kojeg zastaje dah?", pitao bi po svoj prilici dežurni cinik kada mu se u zaselku Ripenda Knapići, na dva kilometra od Labina, pred očima ukaže 340 metara visok dimnjak termoelektrane. "Možemo, vidite, praktički pljunuti na njega, ma i on pljuje nas", žale se mještani ponad Plominskog zaljeva.

Posjetili smo ih tragom uznemirujuće izjave labinskog vijećnika Đanluke Miletića na sjednici o gradnji TE Plomin 3 na ugljen, 500 megavata snažnog zamjenskog bloka za četiri puta slabiju "jedinicu" koja prestaje raditi za četiri godine.

"Plaši me činjenica da je po broju oboljelih od karcinoma Labinština vodeća u Istri, da zadnjih godina u selu Ripenda Veselici nitko nije umro prirodnom smrću, nego većina od tumora", poručio je Miletić HEP-ovim čelnicima za predstavljanja strateškog državnog projekta.

- Mislio je na naše selo jer u Veselicima je pet-šest napuštenih kuća, ondje nitko ne živi, odselili su odavno, objašnjava Silvano Derossi, 73-godišnjak koji je 16 godina radio u TE Plomin 1. Živi u Labinu, no stalno je u Ripendi Knapići, na starini, gdje je njegova kći s obitelji obnovila kuću.

BRAJDE NI RABILO SUMPERIVAT...
Susjedi i on potvrđuju nam da je u ovom zaselku s deset kuća i isto toliko stalnih stanovnika u zadnjih manje od deset godina od tumora preminulo petero starosjedilaca u dobi od 60 do 70 godina.

- Slučajnost? Tko to zna? Svi govore da je to zbog elektrane, ma normalno da je i radi nje, znaš da tu ima nečeg. Neki su, istina, umrli prirodnom smrću, dočekavši 90 godina, a sin im je preminuo od raka, veli Derossi. "Velika je to brojka za ovako malo selo. To je sigurno povezano s elektranom", ubacuje se Nevenko Paliska, koji u Ripendi Knapići, odakle je odavno otišao živjeti u Rabac, također dela kampanju.

- Kumuje li tome taj kamin ili nešto drugo, treba pitati dr. Lucijana Mohorovića, koji je to istraživao. Velika je, međutim, razlika otkako je prije 12 godina izgrađena "dvojka" i njen visoki dimnjak. Ovaj je kamin ružno za vidjeti, a onaj manji od TE Plomin 1 bilo je grdo osjetiti, kaže Feručo Bembić, koji se ostavlja posla oko novosagrađene kuće te spremno obogaćuje diskusiju.

A kako je to izgledalo prije, dok je kurio samo manji kamin? "Jako, jako grdo, neizdrživo. Sve se bijelilo od pepela, sušilo se drveće, zasijano povrće i voće odmah je, preko noći, "izgorjelo". Zaudaralo je po trulim jajima jer se koristio sumporom bogatiji kameni ugljen iz našeg rudnika. Sada upotrebljavaju kvalitetniji karbon. Prva elektrana učinila je puno štete", nadopunjuju se Repenjani. "Prvo ni rabilo sumperivat brajde!", šali se Raul Peruško.

Je li itko pomišljao odseliti? "A kamo ćeš? Nismo mislili na to. Dobro da mi je prva elektrana kasnije dala stan u Labinu", uzvraća Derossi. "Tu mu je ipak starina, tu je rođen, zgojen. I mi smo ovdje napravili kuću. Lijepo nam je na selu, ni straha jer isto ti dođe u Labinu, na Štrmcu - svugdje elektrana zagađuje. A ma, ča bude - bude", prisnažuje Peruško. "Prodao bi čovjek i koji teren, ali ''ko će ga kupiti kad vidi taj kamin. Od njega ne možemo pobjeći", komentira Paliska.

Bembić se žali da i danas, doduše mnogo rjeđe, vjetar ponese oblak pepela prema Štrmcu, jer "ne stignu baš svaki put zemljom prekriti deponij šljake". Potvrđuje reputaciju mještanina najbolje upućenog u lokalne aktualnosti i energetsku tematiku i skreće pažnju na, po njemu, utopijske priče investitora koje bi svakodnevicu ovdašnjeg stanovništva trebale učiniti podnošljivijom.

- Meni najava HEP-a o gradnji silosa za ugljen nalikuje onoj premijerke Kosor da će kontrolirati bankarske kamate. To samo bacaju kost za nas male ljude. Uvijek uvjeravaju da će ugraditi vrhunsku tehnologiju, ali stavit će ono što najmanje košta. Praksa je pokazala da se jedno priča, a drugo radi, napominje Bembić.

Crv sumnje očito se čvrsto ugnijezdio među građanima. "Veća snaga, veća potrošnja ugljena - naravno da će zrak biti zagađeniji. S većim dimnjakom sitne čestice šire se na veće područje, ali svejedno ih, nemojmo se zavaravati, osjetimo", tvrdi Paliska.

- Ma ne može, sve i da ugrade najmoderniju tehnologiju, biti kvalitetnija arija, kako najavljuju iz HEP-a, kad je "trojka" puno snažnija. To je čista logika, poručuje Peruško. Ne ufa se u storije o otvaranju radnih mjesta "jer je u elektrani sve automatizirano, a za usluge poput održavanja, koje je nekad obavljalo domaće stanovništvo, koriste kooperante".

- Najavljivali su prijateljsko okruženje oko "dvojke", za to osnovali i Plomin holding, spominjali ribogojilište, trajekt, ali brod je samo dvaput isplovio. Opet neće biti ništa od takvih projekata, poručuju mještani. Izgradnja "trojke", unisono zaključuju, apsolutno je gotova priča, koju ništa neće poremetiti.

- To je sto posto riješeno, taman da se cijela Labinština i Istra postave na glavu. Psi laju, karavane prolaze. Lud bi bio investitor koji bi odustao od Plomina jer tu je sva infrastruktura, luka, deponij i obavljeno je više od pola posla. Trebaju samo blok nasadit''. Samo da bude što bolja zaštita od štetnih emisija! Mora se izraditi i posebna studija, ona utjecaja na zdravlje: ranije bi se otkrivala oboljenja i prije započinjalo s liječenjem. Usto, ovdašnjem stanovništvu valja omogućiti barem jednom godišnje besplatan sistematski liječnički pregled, predlaže Paliska.

NA LABINŠTINI NIŠTA NE RADI
- Ca ti misliš - farmat treću fazu? Ja ma nećeš, ošto biš bi va škuren! Mi smo mići za kambjat bilo ca, kategoričan je Derossi.

Sugovornici smatraju da se, pored takvih državnih energetskih ambicija, lokalna politika mora izboriti da ovom kraju, kad već trpi posljedice, ulagači barem izgrade komunalnu infrastrukturu. Ovdje, kažu nam, do 1980. nisu imali ni asfalta, ni vodovoda, a dobili su ih na račun gradnje TE Plomin 1. Ukazuju i na to da naselja u neposrednoj blizini elektrane koja, poput Ripende, spadaju pod Grad Labin, od "dvojke" nisu dobila ni kune jer sva tzv. ekološka renta završava u blagajni Općine Kršan.

Nije ta jadikovka bez vraga. U selo vodi potpuno razlokana cesta, nijemi svjedok da su prvi susjedi termoelektrane, do grla umočeni u priču, zapravo zadnja rupa na svirali.

Gradski vijećnici spominjali su i potrebu raspisivanja referenduma, ali Derossi kaže da "od tega ne bude nic. Nismo mi Labinjani za te stvari; najslabiji smo za izboriti si nešto. Vidiš da na Labinštini ništa ne radi". "Trebalo je provesti izjašnjavanje građana Labinštine, ne Istre, jer nas drugdje smatraju deponijem za prljavu industriju. Valja pozvati ljude na mimohod protivljenja, kao u devedesetima", domeće Bembić.

Ovaj 66-godišnjak ljut je na vladajuće u Labinu i Županiji. "Župan je višekratno izjavljivao da, dok je on na toj funkciji, treće faze na ugljen neće biti, u čemu ga je podržavao i naš gradonačelnik. Sada već aludiraju na prijateljsko okruženje, očito su se pomirili s karbonom, ali Begović iz HEP-a poručio im je da zauzvrat neće dobiti ništa jer je to jednostavno državni interes. Gradonačelnik i načelnici općina nisu ni govorili na sjednici Gradskog vijeća o elektrani, a trebali su - ipak smo ih izabrali da nas vode", oštar je naš sugovornik.

- Nitko nije protiv elektrane, ona se mora graditi, struju trebamo, ali zašto ne bi bila na plin? Znam da je tu sva potrebna infrastruktura za ugljen pa bi, kažu, plin bio skuplja varijanta. OK, plaćat ćemo skuplju struju. Ljudski život je, valjda, najvažniji!, zaključuje Bembić.

MOHOROVIĆ: U NEDEŠĆINI POVIŠENE VRIJEDNOSTI URANA, A NA RIPENDI RADIJ
"Do danas nije, nažalost, izrađena nijedna ozbiljna studija koja bi potvrdila značajnu povezanost smrtnosti i radioaktivnosti tla, vode te zraka uzrokovane deponijem ugljena i šljake plominske termoelektrane. Deponij nesumnjivo dodatno opterećuje ovo područje, koje ionako ima prirodno uvećanu radioaktivnost", kaže primarijus dr. sc. Lucijan Mohorović.

Ovaj liječnik, po struci porodničar-ginekolog, suradnik na katedri za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, u mnogim je studijama obrađivao utjecaj okoliša na zdravlje ljudi, a dokazao je, veli, da izgaranje ugljena, ali i ostalih fosilnih goriva utječe na trudnice i njihovu djecu.

- Javnozdravstvene i medicinsko-znanstvene institucije, kao i političke strukture, nisu spremne da se takve studije za praćenje stanja ugroženosti zdravlja stimuliraju kao vrlo odgovoran, težak i skup posao. I dalje se tako traže odgovori na brojna, za javnost ključna pitanja, obrazlaže dr. Mohorović, član građanske inicijative koja je okupljala protivnike izgradnje TE Plomin 2 na ugljen i zagovarala korištenje plina kao energenta.

- Javnost se još uvijek zadovoljava isključivo mjerenjima pojedinih parametara, no ti se rezultati prihvaćaju bez kompetentnih komentara. Njih mogu dati samo kvalificirani zdravstveni djelatnici raznih struka, koji bi djelovali u županijskoj agenciji za zdravi okoliš, a čije osnivanje zagovaram kao korak koji bi bio od javnog interesa, ističe dr. Mohorović.

Podsjeća na mjerenja koja je - u sklopu studija uvjetovanih za dobivanje dozvola za gradnju drugog bloka elektrane - provodila dr. Alica Bauman iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, na temu "Radioaktivnost uslijed rada TE Plomin od 1.09.1983 do 31.01.1984.".

- Povećanu izloženost zračenju utvrdila je na nekim mjestima u krugu TE Plomin i tamošnjeg deponija te na Štrmcu. Također je izmjerila povećane doze zračenja radona. Istaknula je da će na te lokacije trebati pripaziti, što je pitanje zdravstva. Kod analize površinskog sloja tla u Nedešćini pronađen je povišeni uran, a na Ripendi radij, što ukazuje na donošenje čestica prašine s plominskog deponija, napominje dr. Mohorović. (Igor RADIĆ)

 

Fotografije, Glas Istre

 

ripenda te plomin plomin te plomin 3 plomin 3 stanovništvo hep život društvo štrmac

---