U Plominu dvije nove termoelektrane?

21.10.2008. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Što se u krojenju nove državne energetske strategije nigdje izravno ne spominje izgradnja termoelektrana na ugljen u Plominu, već se samo navodi jadranska obala, to ne znači da istoimena lokacija u jednom od najljepših istarskih zaljeva nije rezervirana upravo za njih.

U prilog takvom razmišljanju ne idu zasad samo tek oprezne tvrdnje da Dalmacija nije prikladna za gradnju termoelektrana za ugljen, već prije svega činjenica da se pripreme za gradnju TE Plomin 3 obavljaju oko tri godine i što svi argumenti govore da bolje lokacije za njihovu gradnju u Hrvatskoj zapravo i nema. Pritom se opravdano polazi od spoznaje da će se lakše s lokalnom zajednicom dogovoriti oko gradnje novih termoelektrana uz postojeće, nego započeti mučna i neizvjesna traženja novih lokacija, kojih nitko ne želi u svom dvorištu.

Da gradnju TE Plomin 3 na ugljen, snage 500 megavata, ili dvostruko više od sadašnje proizvodnje, dijelom i kao nadomjestak za gašanje Te Plomin 1 izgrađene 1971. godine, smatra nečim oko čega se ne treba odveć zamarati, potvrđuje i dopis bivšeg gradonačelnika Labina Bruna Hrvatina upućen HEP-u posredstvom URBIS-a prije otprilike dvije godine. U njemu se ističu zahtjevi koje bi HEP, odnosno država trebala ispuniti kao preduvjet dobivanja njihove suglasnosti za gradnju nove "karbonjere", a svode se uglavnom na gradnju infrastrukturnih objekata na Labinšćini. Za to pismo nisu znali svi koalicijski partneri, a ono je došlo do novinara tek kada je nekima od njih postajalo jasno da će uskoro morati opet sjesti u oporbene klupe.

Samo naivni vjeruju da je gradonačelnik Labina taj potez učinio na svoju ruku, odnosno da se konci nisu vukli iz Ureda župana, odakle istodobno dolaze poruke u stilu "ili plin ili ništa!". Sve to podsjeća na igru prilikom gradnje TE Plomin 2 prije desetak godina, kada je lokalni i županijski politički etablisment javno bio protiv njene gradnje, a u isto se vrijeme s HEP-om nastojao dogovoriti oko raspodjele čelnih mjesta u famoznom "Plomin holdingu"!

Iz te prljave igre, koja se u Labinu vodila pod geslom "Za čiste račune", zahvaljujući labinskim čelnicima u raspodjeli novčanog kolaca od Te Plomin 2 najviše koristi izvukao je Kršan, u čiji se općinski proračun slijeva najveći dio takozvane ekološke rente. Ako se sada samo od nje godišnje dobiva oko sedam milijuna kuna, bez kojih Kršan ne može funkcionirati, što reći o dodatnih 18 milijuna kuna koje bi se prema sadašnjim kriterijima trebale sliti u kršanski proračun od nove termoelektrane.

U Labinu će pokušati učiniti sve da se taj omjer poboljša u njihovu korist, a na županijskoj će se razini od HEP-a i države nastojati izvući dodatna sredstva i nova ekološka jamstva. Zelenima i nevladinim udrugama bit će prepušten prosvjedni mehanizam, što će u najboljem slučaju tek pomoći lokalnoj zajednici u dobivanju dodatnih novčanih bonusa.

Priče o nužnosti smanjenja emisije ugljičnog dioksida na razini države po takvom scenariju ostat će u drugom planu, a zaškripi li slučajno realizacija cijelog projekta dovoljno je da HEP iskoristi formulu o "Četiri i pol milijuna ljudi - u svjetlu ili mraku", o kojem je u jednom dnevniku proteklog tjedna govorio dr. Alfredo Višković, predavač na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. U svom Labinu poznat je kao svojedobni direktor Plomin holdinga te čelnik radne grupe  HEP-a  koja već oko tri godine priprema dokumente za gradnju "trice" u Plominskom zaljevu.

Zanimljivo je da je HEP nijekao njeno postojanje, što je u raskoraku s njihovom deklariranom politikom prijateljskog okruženja, sve dok dokument o njenim članovima i programu rada nije došao u medije upravo iz njima bliskih krugova. Iz istog miljea sada nam dolazi informacija da se u ladicama Hrvatske elektroprivrede čuva i dokument o gradnji još jedne termoelektrane u Plominu, što i nije nemoguće s obzirom na sve nevedene okolnosti! (M. Milevoj)

Plomin TE Plomin Alfredo Višković Bruno Hrvatin HEP energetika gospodarstvo ugljen plin

---