U Istri neučinkovita lokalna samouprava - Općina Kršan zaradila maksimalnih 6 upozorenja Državnog ureda za reviziju

10.5.2013. // iPress // Objavljeno u kategoriji Društvo

Na dan 31. prosinca 2011. jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj imale su 8,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja, što čini više od trećine njihovih ukupnih prihoda, vidljivo je iz izvješća Državnog ureda za reviziju koji je prvi put proveo reviziju učinkovitosti naplate vlastitih prihoda lokalnih jedinica u svih 20 županija i Gradu Zagrebu.

 

S 5,4 milijarde kuna prevladavaju potraživanja za prihode poslovanja, a ostalo su potraživanja od prodaje imovine. Od ovih 5,4 milijarde najviše je nenaplaćenih administrativnih pristojbi, oko 60 posto, a dominiraju potraživanja za komunalnu naknadu i doprinos, slijede potraživanja za prihode od imovine s 24 posto, a najmanja su potraživanja za prihode od poreza s tek 16 posto. Utvrđeno je također da gotovo pola od 576 županija, gradova i općina koliko ih je u Hrvatskoj nije uvelo sve prihode koje je moglo prema propisima, dok trećina nije provodila nikakve mjere naplate dospjelih potraživanja.

 

Revizijom su za 2010. i 2011. godinu utvrđeni propusti i nepravilnosti kod većine lokalnih jedinica, a odnose se kako na naplatu pojedinih prihoda i naknada, tako i na samu organizaciju i kontrolu naplate, vođenje računovodstvenih evidencija potraživanja, zakonsku regulativu i baze podataka, te informiranje stanovništva o značaju javnih prihoda, njihovoj namjeni i korištenju.

 

Istarska županija, na žalost, nije se svrstala u vrh po učinkovitosti, nego upravo suprotno. Najviše je nenaplaćenih potraživanja u Gradu Zagrebu, 3,24 milijarde kuna, slijedi Splitsko-dalmatinska županija s nenaplaćenih 1,2 milijarde kuna, treća je Primorsko-goranska županija s nenaplaćenih 663 milijuna kuna prihoda, a visoko četvrto mjesto pripalo je Istarskoj županiji s 536 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja krajem 2011. godine.

 

Ukupni prihod svih jedinica lokalne samouprave u Istri godišnje iznosi oko 1,5 milijardu kuna te je riječ o trećini iznosa. Pri tome više od 20 milijuna kuna potraživanja ima 8 gradova i općina u Istri. Mjere naplate poduzima 23, a nikakve mjere ne provodi čak 19 lokalnih jedinica.

Samo sedam lokalnih jedinica u Hrvatskoj učinkovito obavlja naplatu vlastitih prihoda, a među njima nije ni jedna istarska. To su gradovi Bakar, Čakovec i Kutina te općine Blato, Drnje, Đelekovec i Hlebine, gdje Revizija nije imala ni jednu primjedbu.

 

S druge strane, od 2404 preporuke i primjedbe revizije, 179 ih se odnosi na gradove i općine u Istri te samu županiju.

 

Šest je područja revizije u kojima su dane preporuke lokalnim jedinicama - učinkovitost naplate vlastitih prihoda, zakonska regulativa i baze podataka, prihodi koji nisu ostvareni, računovodstvene evidencije potraživanja, organizacija i kontrola naplate prihoda te informiranje stanovništva. Svih 6 preporuka, odnosno upozorenje da nešto ''''ne štima'''' ni na jednom području dobio je Grad Buzet te općine Kršan i Oprtalj, dok su ostali gradovi i općine u Istri prošli s 3 do 5 preporuka, a jedino Općina Medulin s dvije.

 

Iz izvješća je nadalje vidljivo da, iako je jedna od najmanjih hrvatskih županija, Istarska županija zauzima visoko drugo mjesto po broju gradova i općina, kojih je, zajedno sa županijom - 42. Više ''''lokalne usitnjenosti'''' ima samo Splitsko-dalmatinska županija, gdje je 55 jedinica, ali i 455 tisuća stanovnika nasuprot istarskih 208 tisuća stanovnika. Također, u čak pet jedinica lokalne samouprave u Istri zaposlenih je više od 50.

 

Uz ovakvu neučinkovitost u naplati vlastitih prihoda, upitna je mogućnost značajne decentralizacije države. Upravo je decentralizacija jedan od deklarativnih ciljeva, koje vladajući u Istri učestalo uvrštavaju na predizborni repertoar, pri tome ne čineći dovoljno ne samo u predlaganju načina i pravila decentralizacije, nego čak ni na području za koje su sami odgovorni. (MBM)

 

državni ured za reviziju revizija lokalna samouprava lokalni izbori izbori 2013

---