»Trojka« na ugljen čeka novu Upravu HEP-a

»Trojka« na ugljen čeka novu Upravu HEP-a

2.2.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

PLOMIN -Gradnja treće plominske termoelektrane na ugljen na mjestu »jedinice« na čekanju je do formiranja nove Uprave HEP-a početkom ožujka, može se zaključiti iz odgovora glasnogovornika Radomira Milišića na naša pitanja upućena povodom nedavnih medijskih najava o 2009. godini kao predviđenom vremenu početka gradnje tog energetskog objekta.

Naime, HEP je u više navrata najavio gradnju elektrane na ugljen, između ostalog i prilikom proslave obljetnice »dvojke« prije dvije godine, a ovih dana pojedini mediji su to i dodatno obrazložili, pozivajući se na neimenovane izvore iz HEP-a. Uz 2009., spominjala se i 2015. kao godina završetka gradnje. Osim toga, najavljeno je da će HEP od Vlade tražiti ukidanje zabrane gradnje elektrana na ugljen do 2020. godine, da će »trojka« snage petsto megavata zamijeniti prvi blok, tako da će ukupna instalirana snaga u Plominu biti 700 megavata, uz »dvojku« od 200 MW. U tijeku su izrade idejnog rješenja izgradnje novog bloka na mjestu starog i studije utjecaja na okoliš, što će biti gotovo sredinom ove godine. U odgovorima na naša pitanja Milišić nije te informacije ni opovrgao ni potvrdio, već je najavio odluke po dolasku nove Uprave.

Projekt od nacionalnog interesa?

»Budući da su sva pitanja na koja tražite odgovor strateške naravi, a mandat ove Uprave završava za mjesec dana, bilo bi nekorektno da sadašnji saziv donosi neke dugoročne odluke, pa bi bilo dobro pričekati na odgovore do konstituiranja nove Uprave početkom ožujka«, napisao je glasnogovornik HEP-a.,


Nas su konkretno interesirale posljednje aktivnosti Povjerenstva za pripremu projekta »Plomin C 500 MW«, osnovanog 2004. na čelu s Alfredom Viškovićem, koji bi energent HEP želio upotrebljavati, te na čemu se temelje predviđanja o početku gradnje 2009. Posebno stoga što Prostorni plan Istarske županije za elektranu predviđa plin kao energetsko sredstvo, što onemogućava dobivanje dozvola, osim ukoliko se na državnoj razini ne iskoristi mogućnost projekta od nacionalnog interesa.
Zanimao nas je i komentar na izjavu župana Ivana Jakovčića da će HEP biti odbijen bude li tražio promjenu plana. Dodajmo da je HEP dosad obrazlagao uporabu ugljena tvrdnjom da Europa koristi 35 posto energije iz ugljena, a Hrvatska tek sedam do deset posto te da će emisije ugljičnog dioksida svesti na nulu. Plin je, kažu, deficitaran energent, a obnovljivi izvori su siromašni, dok ugljena na svjetskoj burzi ima dovoljno.


Mišljenje o toj temi imaju i u Zelenoj Istri, organizaciji koja se odlučno zalaže za korištenje plina kao energenta. Jedna od njenih voditeljica Dušica Radojčić istaknula je da od »svih fosilnih goriva ugljen najviše zagađuje i doprinosi klimatskim promjenama«. To bi, smatra, trebao biti dovoljan razlog da se ne razmišlja o gradnji novih elektrana na ugljen.
- Treba nam sistem u skladu sa zahtjevima 21. stoljeća, odnosno sastavljen od obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i kombiniranja proizvodnje električne energije i grijanja. Zato je i Europa, shvativši da je ključ u obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti, 2007. najavila da će do 2020. godine proizvoditi čak petinu energije iz obnovljivih izvora.

 

Opravdanja u europskoj energetskoj politici za instaliranje tako velike nove termoelektrane na ugljen ne postoje. Europa koristi 35 posto energije iz ugljena, kažu iz HEP-a, no ne spominju da nema niti jednog dokumenta Europske unije koji bi nalagao ili preporučao da oni s manjim udjelom energije iz ugljena moraju dosegnuti taj postotak. Za razliku od toga, postoje direktive koje nalažu povećanje udjela obnovljivih izvora, istaknula je Radojčić.
Novi Zeland je, primjerice, postavio cilj da do 2025. godine 90 posto energije proizvodi iz obnovljivih izvora. Po riječima Radojčić, iz tog razloga njihova vlada trenutno radi na desetogodišnjoj zabrani gradnje novih termoelektrana na plin i ugljen. Trenutno proizvode čak sedamdeset posto energije iz vjetra, hidroelektrana i geotermalnih izvora. U Europi je sasvim jasan trend napuštanja ugljena kao energenta i njegovo supstituiranje drugim zbog onečišćenja zraka. Nova energetska postrojenja, kazala je, postaju kogenerativna, tj. osim struje proizvode i toplinsku energiju, što se u Plominu ne može dogoditi jer nema potrošača i toplina se neće iskorištavati, nego gubiti.

Europa napušta ugljen


- Na nekoj drugoj lokaciji ta bi mjera učinkovitosti bila primjenjiva. Pretvaranje preostalih HEP-ovih postrojenja u kogenerativna jeftinije je od izgradnje nove termoelektrane na ugljen. Danas se u svijetu radi čak na recikliranju, odnosno ponovnom iskorištavanju topline koju proizvode industrijska postrojenja u energetske svrhe. Radi se o toplini koja se inače gubi u okolišu.  Samo zato što je ugljen jeftiniji za spaljivanje nego npr. plin, HEP nam nameće nešto što, strahujući za svoje zdravlje, nitko više ne želi. Osim toga, Programom prostornog uređenja RH utvrđeno je da treba računati na korištenje plina gdje god je to moguće, bilo kao domaći ili uvozni energent.

 

On propisuje i da se do 2015. godine u Hrvatskoj neće graditi ni istraživati, odnosno ispitivati mogućnosti gradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao ni nuklearnih elektrana. Prostorni plan Istarske županije ne predviđa izgradnju tako velike TE u Istri. Županija nije pristala na izmjene plana koje je po tom pitanju zatražio HEP, već je izmjenu uvjetovala plinom kao energentom. To vjerojatno znači da će HEP izgradnju TE Plomin 3 na ugljen proglasiti od državnog interesa te od Vlade tražiti da se Istri odluka nametne. Takvom nametanju odluka stanovnici Istre moraju se usprotiviti na vrijeme, naglasila je Radojčić.
Hoće li i nova Uprava zadržati kurs stare, saznat će se uskoro, a vjerojatno neće ni nedostajati lobiranja na državnoj i županijskoj razini, koja nisu značajno povećala korištenje plina nakon prolaska plinovoda kroz Istru.

 

TE Plomin 3 ugljen HEP uprava

Remax Labin