Tko dobiva, a tko gubi: Pet glavnih promjena koje donosi mirovinska reforma

6.11.2017. // T - portal // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Premda su ovogodišnjim planom reformi predviđeni značajni zahvati u mirovinskom sustavu, u prvoj godini mandata Plenkovićeve vlade na tom polju nije puno učinjeno. Novi ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je u lipnju zamijenio Tomislava Ćorića, rješavanje nagomilanih problema prebacio je u iduću godinu, uz obrazloženje kako treba ostaviti dovoljno vremena da se reforma kvalitetno pripremi u suradnji sa svim socijalnim partnerim.

 

 

Prema šturim informacijama koje smo dosad mogli čuti od ministra Pavića i onome što stoji u Nacionalnom planu reformi, promjene u mirovinskom sustavu trebale bi ići u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa, daljnjeg zaoštravanja kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, sužavanja pogodnosti za stjecanje beneficiranog staža te uvođenja nacionalne mirovine.

Unatoč protivljenju umirovljeničkih udruga i dijela stručne javnosti, vladajući planiraju ojačati drugi mirovinski stup, očekujući da će se tako dugoročno osigurati održivost cijelog sustava. Potporu drugom mirovinskom stupu ministar Pavić iskazao je na konferenciji Zagrebačke burze, naglasivši kako će se otvoriti pitanje povećanja izdvajanja za drugi stup.

Od 2002. u drugi stup uplaćuje se pet posto plaće, a da bi se održala postojeća razina mirovina, izdvajanja bi se trebala podići na 10 posto. Međutim, kako zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika postoji velika rupa u prvom stupu, povećanje izdvajanja za drugi stup dosad se sustavno odgađalo.  

 

 

Oštrije kazne za prijevremeno umirovljenje

Kada je riječ o obeshrabrivanju prijevremenog umirovljenja, odnosno većem kažnjavanju onih koji se odluče na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto važećih umanjenja - koja ovise o godinama staža - planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.

Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08 posto godišnje, ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu.

Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije, u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30 posto.

 

 

Beneficirani staž na kapaljku

Na dnevnom redu bi se trebale naći i mirovine s beneficiranim stažem, na koje imaju pravo osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim zanimanjima. U Hrvatskoj je još uvijek stotinjak zanimanja s beneficiranim stažem, poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju opasnim kemikalijama i sl.

 

Više ovdje

 

 

Nakon provedene revizije utvrđeno je da je uvođenjem novih tehnologija, unapređenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada prestala potreba za beneficiranim stažem na pojedinim radnim mjestima. Prema očekivanjima, za više od polovine radnih mjesta mirovinske povlastice bit će ukinute ili će stupanj beneficija biti osjetno smanjen.

 

 

 

umirovljenici mirovine mirovinski sustav

---