Studija Rudarskog fakulteta u obrani istarskih kamenoloma

Studija Rudarskog fakulteta u obrani istarskih kamenoloma

1.2.2008. // Poslovni dnevnik // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Studija eksploatacije mineralnih sirovina u Istri ukazuje kako je eksploatacija kamena nužna i korisna.

Upravo dovršena Studija potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Istarske županije, koju je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu, pokazuje da se županija ne bi trebala samo tako odreći eksploatacije kamena. Dapače, autori se pozivaju na europsku politiku prema gospodarenju mineralnih sirovina budući će se i zakonska regulativa RH u ovom području usklađivati s direktivama Europske unije. Studija potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina u Istri ukazuje kako je eksploatacija kamena nužna i korisna te prva karika u lancu proizvodnje u građevinskoj djelatnosti.

 

Nadalje, u studiji se govori o rastu potražnje za mineralnim sirovinama u Europi i svijetu kao posljedici brze industrijalizacije zemalja u razvoju. Osiguranje pristupa mineralnim sirovinama, podsjeća se, bila je i tema posljednjeg samita G8 najrazvijenijih zemalja svijeta u lipnju prošle godine u Njemačkoj, kada je predloženo usvajanje deklaracije "Odgovornost za mineralne sirovine:transparentnost i održivi razvoj". Darko Pranjić, dipl. ing. rudarstva i projektant u tvrtki Cesta d.o.o. u Puli i predstavnik Strukovne grupe industrije nemetala i građevnog materijala HGK-ŽGK Pula smatra da bi ova studija, koju je naručila Istarska županija, prije svega trebala poslužiti kao stručna podloga za određivanje smjernica u prostorno planskoj dokumentaciji vezano za eksploataciju kamena u Istri. Jer, dosad je bilo različitih mišljenja i tumačenja o utjecaju rudarskih radova na okoliš, a posebice se naglašavalo kako miniranje u kamenolomima negativno utječe na okolna naselja i lokalno stanovništvo. Stoga je šira javnost s velikim zanimanjem kaže očekivala rezultate studije, posebice sa stanovišta utjecaja miniranja na okoliš.

 

Eksperti rudarske i geološke struke analizirali su seizmičke utjecaje miniranja prilikom izvođenja minerskih radova, odnosno analiza se temeljila na rezultatima koje je Rudarsko-geološko-naftni fakultet provodio na 19 lokacija eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji kroz 30 godišnje razdoblje. Analizom 130 podataka s terena došlo se do zaključka da je, s postojećom tehnologijom miniranja, moguće sigurno izvođenje minerskih radova na udaljenostima manjim od 200 metara.

 

U prilog tomu navode se dva primjera u praksi gdje su minerski radovi uspješno izvedeni u blizini stambenih i infrastrukturnih objekata bez štetnih posljedica na obližnje objekte. Prvi primjer je iskop građevinske jame WTC u Rijeci gdje je odminirano 240 000 kubičnih metara stijenske mase u samom centru (14 m od najbliže stambene višekatnice), te gradnja tunela Pećine na istoj lokaciji ispod stambenih i infrastrukturnih objekata, gdje se istočna strana tunela izvodila metodom miniranja. Drugi primjer je miniranje u središtu Splita uz jednu od najprometnijih ulica grada kad su rušene zgrade nekadašnje "Jugoplastike".

 

Od 12 građevina, 5 najviših rušeno je miniranjem. Problem je bio tim veći što se dijagonalno, kroz cijelo gradilište, protezao vodovodni Dioklecijanov kanal, spomenik kulture. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture zahtijevao je pri svakom miniranju izvedbu monitoring seizmičkih efekata. Sva miniranja obavljena su bez ikakvih oštećenja okolnih građevina. Pranjić tvrdi kako se suvremenim metodama izvođenja minerskih radova štetni utjecaji miniranja mogu svesti unutar dopuštenih razina propisanih hrvatskim tehničkim normama. Na sve se to, kaže Pranjić, puno ranije ukazivalo u Strukovnoj grupi industrije nemetala i građevnog materijala ŽGK Pula i tražilo ukinuće rigoroznih ograničenja u Prostornom planu Istarske županije. Temeljem zakona, rudarske tvrtke kontinuirano su mjerile seizmičke efekte miniranja i o tome izvještavale nadležne institucije. Ali, njihovi apeli nisu bili prepoznati kao dobronamjerni, žali se Pranjić.

 

Vrijednost koncesija 3,28 milijuna kuna

 U sektoru građevinarstva Istarske županije posluje 1140 poduzeća. U rudarskoj djelatnosti prosječna plaća za listopad 2006. u Istri iznosila 6.685 kuna. Na ime koncesijskih naknada općinama u Istarskoj županiji 2006. uplaćeno je 3,28 mil. kuna.

kamenolomi Istra iskorištavanje Rudarski Fakultet studija

Remax Labin