STAZA KOVARA LABINŠTINE Vedran Radolović: "Treba urediti i oživjeti stazu od rudarskog okna u Krapnu do Labina te je ponuditi pješacima i biciklistima"

20.4.2022. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Normalno je kada neki Labinjan za svoj maturalni ili diplomski rad odabere neku temu s Labinštine, ali kada Labinština bude u fokusu nekoga s Puljštine i to područje rudarstva, onda je to već pomalo neobično. Vedran Radolović iz Šišana, 32 godišnji magistar turizma i kulture, otac troje djece, dugogodišnji voditelj prodajnog tima u jednoj financijskoj instituciji, za temu svog magistarskog rada na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli, smjer turizam i kultura u prosincu prošle godine izabrao je "Razvoj inovativnog proizvoda aktivnog turizma na području Labinštine". Mentorica mu je bila Tea Golja. Zašto se jedan Šišanac opredijelio za razvoj labinskog turizma i to kroz rudarsku povijesnu i kulturnu baštinu?

- Odmalena proučavam Istru i sve vezano za nju, može se reći da sam lokalpatriota. Zbog posla koji radim, često putujem Istrom, a kako sam studirao turizam, tako bi se, dok bi prolazio Rašom, stvorio mali milijun ideja za razvoj turizma s obzirom na prirodnu baštinu te na rudarsko-industrijsku o kojoj svaki Istrijan barem nešto malo zna. Rašu i Labin sam istraživao i prije s obzirom da me zanimala njihova povijest rudarstva, tako da sam tu prepoznao iznimni turistički potencijal. Kada mi je predložena tema "Razvoj inovativnog proizvoda aktivnog turizma", odmah mi je napamet pala Labinština, upravo zbog gore navedenih razloga.

Motivirao me potencijal koji to područje ima, a koji je nažalost zapušten i devastiran. Prirodni potencijal je oku vidljiv i nije upitan, brda, šume, rijeka, more i sl. Međutim, rudarsko-industrijska baština nije dovoljno ni istražena, ni promovirana, a kamoli prezentirana i uvrštena u turističku ponudu. Naravno, uvijek ima pojedinaca koji puno znaju o navedenome , poput Mladena Bajramovića, ali i dalje su u većini oni koji o svemu znaju jako malo. Možda ne zato što ih ne zanima, nego zato što nemaju odakle saznati, tvrdi Radolović.

Ovim radom, osim samog projekta povezivanja bogate prirodne i rudarske baštine, želio je, kaže, približiti svakom pojedincu bogatu priču o ovom djelu Labinštine. Govoreći, pak, o svom magistarskom projektu kaže da je riječ o stazi koja može biti i pješačka, ali i biciklistička. S obzirom na iznimnu prirodnu osnovu na ovom području, ali i na bogatu rudarsku tradiciju te još uvijek nedovoljnu prepoznatljivost destinacije po rudarskoj baštini proizvod je svakako inovativan tim više što se cjelokupna ideja temelji na dosezima novih tehnologija, odnosno kombinira se tehnologija kako bi se osnažilo turističko iskustvo i naglasio značaj rudarstva kao industrijske i kulturne baštine ovog kraja.

Itinerer staze

- Staza počinje u mjestu Krapan, gdje je i počelo rudarstvo na području Labinštine. S obzirom da je Raša na svega otprilike kilometar od Krapna, može se prije samog odlaska u Krapan organizirati razgled Muzeja rudarstva 'Kovarska kuća Arisa', rudnik, te još neki bitni segmenti rudarstva. Na ulazu u mjesto Krapan nalazi se prvi potkop - Potkop Krapan. To je prvi punkt koji se obilazi ovom stazom. Osim potkopa tu se još uvijek nalaze i zgrade logistike i infrastrukture rudnika kao i ostaci pruge. Sljedeće stajalište je okno 'Leone'. Kroz okno su u počecima izvlačili ugljen konjima koji su vukli vagonete, a kasnije su konje zamijenile lokomotive. Na vrhu okna nekada se nalazila pumpa za vodu koja je kasnije skinuta zbog fašističkih obilježja koje je sadržavala. Nakon toga, negdje otprilike na sredini mjesta Krapan, nalazi se potkop 'Salomon', koji je sljedeća stanica na ovoj pješačkoj stazi. Uz ovaj su potkop vezani upravo počeci 'ozbiljnog' rudarenja na području Labinštine. Ime je dobio po vlasniku, a to je bio Salamon Majer von Rotchild. Šetnja se nastavlja do samog kraja mjesta Krapan, gdje se nalazi ukop 'Pozzo Franz'. Ukop se nalazi u podrumu zgrade koja sada služi kao stambeni objekt sa otprilike šest stanova. Staza se zatim nastavlja šumom koja spaja mjesto Krapan i Kapelicu. Staza već postoji, ali bilo bi potrebno malo je proširiti i počistiti od raslinja i grmlja, otpada, a sugerira se otkloniti staro drveće. Staza je jednim dijelom popločena kamenjem, a s nje se pruža predivan pogled na Krapan. Tom stazom su se rudari spuštali kada su odlazili na posao. Često su tom stazom išli noću pa bi si put osvjetljavali lampama. Zbog toga je prijedlog imena ovoj edukativno-pješačko-biciklističkoj stazi "Staza kovara Labinštine".

Nastavak do Krvove place

Staza se zatim nastavlja od mjesta Kapelice prema Labinu, objašnjava nam autor ovog zanimljivog projekta te ističe da nakon toga, postoje dvije varijante za nastavak staze. Prva je Labin- Podlabin- Vinež (Krvova placa). Na toj relaciji još se može razgledati i već uređeni Labinski šoht, "Pozzo", vilete, kazakape i kazarmoni, kao i spomenik rudaru borcu. Ovdje već postoje određene interpretacijske tabele pa bi se one sasvim kvalitetno nadopunile s prethodno spomenutim, a tematika je uvijek ista - rudarstvo i rudarska industrijska baština. Druga varijanta je Labin - Vinež (Krvova placa) putem naselja Starci. Na toj relaciji nema zanimljivosti za zaustavljanje na temu rudarstva sve do Vineža.

- Dakle, staza počinje u rudarskom naselju Krapnu, gdje je započela prva eksploatacija ugljena u raškim ugljenokopima. U tom naselju staza prolazi pored potkopa Krapan, okna Leone, potkopa Solomon te ukopa 'pozzo Franz', nastavlja se kroz šumu koja spaja naselja Krapan i Kapelica. Iz Kapelice nastavlja se do Podlabina gdje se nalaze Labinski šoht, 'Pozzo', vilete, kazakape, kazamoni i spomenik rudaru borcu. Staza zatim prolazi kroz Podlabin koji je također izgrađen za potrebe rudarenja. Staza završava u Vinežu, na 'Krvovoj placi', simbolom Labinske Republike. Predložena je pješačko-biciklistička staza edukativna, inspirativna, iskustvo se obogaćuje tehnologijom, promiče se zaštita vrijedne kulturne i prirodne baštine, a utječe se na revitalizaciju gotovo potpuno zapuštene zone Krapna kroz ulaganje u pješačko-biciklističku infrastrukturu i, posljedično, promociju, kaže Vedran Radolović koji je očito dobro proučio to područje.

Na projektu, odnosno njegovom radu, sudjelovali su i Mladen Bajramović iz udruge Istarski ugljenokopi Raša te Šime Martinović aktivist iz Vineža, te su odrađeni razgovori i u TZ-ima Labin i Raša. Svi su, kaže Radolović, dali pozitivno mišljenje i zainteresirali se za projekt.

Žitelji žele pomoći

Svaku lokaciju je osobno obišao s pratnjom te je susret s domicilnim stanovnicima iskoristio da im u kratkim crtama objasni što radi i pitao ih za mišljenje. Od svih je dobio isti odgovor, vrijeme je da se napokon urede te zapuštene zgrade i šume, voljeli bi da se i mladi upoznaju sa svojom poviješću. Dakle, ljudima je itekako stalo da se nešto ovakvo pokrene. Razvoj turizma ne smije se temeljiti samo na masovnosti, i suncu i moru, a ovo je proizvod koji bi svakako, uz dobru promociju, privukao posjetitelje, a time i produžio turističku sezonu, što mora biti cilj svakome tko razvija turizam.

U ugljenokopima nisu radili samo Hrvati, tu je bio i veliki broj Talijana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, čak i Mađara pa bi sigurno i ti ljudi voljeli vidjeti gdje su im preci radili. Na zapadu bi ovakav potencijal bio odavno iskorišten. No, je li moguće da ovaj magistarski rad saživi u praksi, u turističkoj ponudi Raše i Labina?

 Za početak su potrebna minimalna ulaganja. Projektom je u prvoj fazi predviđeno čišćenje postojećeg šumskog puta gdje su se rudari spuštali na posao (Krapan - Kapelica), potrebno je odvesti razrušena stabla i malo proširiti put. Komunalno poduzeće to može odraditi uz minimalne troškove, a uvjeren sam da bi i lokalni aktivisti u svemu dali svoj doprinos. Postaviti klupicu na solarno punjenje za punjenje mobitela i slično, na sredini šumskog puta, postaviti tabele ispred svakog stajališta s QR kodovima, već postoje na Krvovoj placi, gdje bi posjetitelj prilikom skeniranja dobio sve informacije o povijesti te virtualnu stvarnost, onako kako je to nekad izgledalo. Za sve navedeno postoje i slike i tekstovi te su voljni ustupiti za izradu. Svako to stajalište ima iznimno zanimljivu priču, a sva su detaljno opisana u magistarskom radu. Čišćenje okna i ukopa, potkopa, također se može organizirati u suradnji lokalnog stanovništva i komunalnog poduzeća, nabraja Radolović.

Konjušnica za rent-a-bike

U kasnijoj fazi, nakon što projekt zaživi potrebno je, kaže, obnoviti potkop Krapan gdje se nalazi i kompleks zgrada koje su služile za servis i popravak lokomotiva i vagoneta, punionica za akumulatore koji su pokretali lokomotive, te trafostanica. Izgrađen je za vrijeme austrijske uprave, a kompleks je danas zapušten i u derutnom stanju, ali bi uz minimalna ulaganja iznimno obogatio prvo stajalište. Potrebno je počistiti smeće i zamijeniti dijelove krova koji su propali. Na istu tabelu postavio bi se još i QR kod s poveznicom kako je potkop i kompleks nekada izgledao. Preko puta potkopa Krapan, nalazi se konjušnica u kojoj su se čuvali konji koji su vukli vagonete u rudnik i izvlačili vagonete s ugljenom na površinu. Konjušnica je također, kao i kompleks uz potkop, sagrađena u vrijeme austrijske uprave. Prijedlog je da se konjušnica obnovi i simbolički posluži kao rent-a-bike centar za potrebe ove staze. Pored ukopa Pozzo Franz nalazi se i još jedna zgrada koja je služila za stanovanje radnika rudnika, koja je imala i ambulantu. Danas je u derutnom stanju, ali sa 'zdravom' konstrukcijom pa je prijedlog njena obnova, a može se obogatiti stvarima, opremom, alatima koje su rudari koristili na početku rudarstva. Ovo su već veće investicije, međutim, uvjeren sam da bi se odobrilo financiranje iz EU fondova, zaključuje Radolović.

Tek za kraj kaže da svojim savjetima može dovoljno doprinijeti razvoju i poboljšanju turizma u ovoj regiji do koje mu je, kao Istrijanu, iznimno stalo. Što se tiče najavljenih projekata na području Labinštine, podzemnom gradu, žičari i slično, iako navedene itekako podržava, smatra da bi se prvo trebale srediti stvari koje postoje "na zemlji", a koje nisu iskorištene.

Primjerice, spomenik rudaru u Labinu, kažu stanovnici, ne sjećaju se kad je zadnji put ofarban. Razvojem manjih financijskih projekata, kao primjerice ovaj iz mog rada, stvorili bi se preduvjeti za razvoj većih projekata, zainteresirali bi se i ostali dionici i privukli potencijalni investitori, a i ti manji projekti punili bi blagajnu iz koje bi se kasnije moglo uzeti za razvoj još nečeg većeg. Krapan i Raša propadaju, a nema većeg potencijala za razvoj turističkih proizvoda. Treba se maknuti od masovnosti i kontinuirano razvijati selektivne oblike turizma. Navike turista se konstantno mijenjaju, korona je jasno pokazala da turisti sve više traže mir a bježe od masovnosti, smatra Šišanac Vedran Radolović.

Branko BIOČIĆ 

Vedran Radolović Labin kovarski putevi kova je naša magistarski rad itinerar povijest turizam rudarenje

---