Špica sezone ubija istarski turizam

11.10.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Piše Goran PRODAN

Turistička zajednica Istarske županije za 2009. planira dva posto više dolazaka i isto toliko više noćenja nego u ovoj, usput budi rečeno, rekordnoj godini. Računaju da će predsezona biti bolja od ovoljetne u kojoj su vrlo nepovoljno »pali« vjerski blagdani (Uskrs, Duhovi) koji su dobra zgoda i za turistička putovanja. Veći posjet izvan glavne sezone nesumnjivo će donijeti i dva velika hotela s pet zvjezdica koji se otvaraju u Rovinju i na Crvenom Vrhu kod Savudrije.
Ukoliko doista povećanje turističkog prometa bude izvan udarnih mjeseci, srpnja i kolovoza, bit će dobro. Ove godine nije bilo tako. Naprotiv, prvih šest mjeseci bilo je noćenja kao i lani, a u rujnu jedan posto manje. Nakrcao se srpanj – jer u kolovozu Istra objektivno ne može ugostiti više turista nego je to bilo ove i prošle godine, pa je ovoljetna špica sezone bila još izraženija. Daleko smo od proklamiranih i master planiranih produženja sezona. Naravno, teško je politici, a i medijima odstupiti od rekordomanijske percepcije turizma – izraženog u broju posjetitelja, noćenja i eura.
Uostalom, društvo traži napredak – nova ulaganja, nove poslove, nova radna mjesta, nove prihode... Zato heretički može zvučati teza da bi danas i ovdje glavni društveni zadatak u istarskom turizmu trebalo biti smanjivanje broja gostiju i noćenja barem u razdoblju od polovice srpnja do polovice kolovoza! Naime, špica sezone ubija istarski turizam ako ga promatramo kao kompleksnu društvenoekonomsku kategoriju. Bez obzira što je sredina ljeta najdohodovnije razdoblje turističkog privređivanja, prevelika se cijena plaća pritisku koji u tim tjednima trpi cjelokupna komunalna infrastruktura Poluotoka – od prometnica i parkinga do vodovoda i kanalizacije, ali i ona ugostiteljsko-turistička, pa ako hoćete i »socijalna«.

Grade se parkinzi i autoceste koji efektivno služe dva mjeseca, za ta vršna opterećenja moraju biti prilagođeni i profili vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, elektroopskrba, skladišta namirnica, restorani, apartmani, kampovi... Puno više turista u špici traži i više kratkoročno zaposlenih i enormno veći radni intenzitet u kratkom razdoblju što nije dobro ni društveno ni zdravstveno. Da ne spominjem rast kriminala i negativni utjecaj brzog zgrtanja para na ljudske i društvene sustave vrijednosti. Ili pak sreću i mir građana, pa i turista u nepodnošljivoj vrevi i kaosu sredine ljeta.

Naravno, tu su i pitanja ugrožavanja okoliša izgradnjom i nekontroliranim korištenjem prirodnih resursa, zbrinjavanja svekolikog otpada turističkih posjetitelja, pa i zagađenja koje na prvi pogled ne izgleda rockwoolovski opako, ali, da prostite, njihova sranja ostaju nama. Kad bi se nakon ozbiljne multidisciplinarne analize podvukla crta ispod turističkih prihoda i svih šteta, vjerojatno bi se pokazalo da se u Istri isplati imati manje gostiju u vrhu sezone pa i po cijenu manje direktne zarade.
Dakako, turizam je sa svojim multiplikativnim učincima najvažnija privredna grana Poluotoka i pokretač niza ostalih djelatnosti. Utoliko bi štetno bilo rušiti ga. No, politika »održivog« razvoja morala bi biti smanjivanje ukupnog prihvatnog kapaciteta uz rast onih vrsta smještaja koje imaju dužu sezonu ugošćavanja. Prvenstveno hotela više kategorije na sadašnjim enormnim površinama turističkih naselja i kampova, manjih, obiteljskih hotela i pansiona u starogradskim jezgrama, ruralnih vila... Dohodak i zaposlenost bi se više razvukli kroz godinu, ublažila bi se društveno okrutna diskrepancija između ubitačno gužvovitog ljeta i još ubitačnije prazne zime.

Sami poduzetnici, posebno veliki, takvim se projektima i investicijama neće puno baviti ako im računice ne budu jako isplative, što se vidi i iz aktualnog poslovanja u kojem je nekim velikim istarskim kompanijama najlakše zatvoriti hotel i poslati radnike doma nego se gombati s produžavanjem sezone s malom ili nikakvom dobiti.

Utoliko je odgovornost na regionalnim i lokalnim vlastima, ali i makroekonomskoj i fiskalnoj državnoj politici, da jednosezonski turizam, na koji smo klimom i položajem »osuđeni«, sagledaju izvan dnevnopolitičke rekordomanije i odgovarajućim mjerama i prostornoplanskim intervencijama umanje njegove nesporno štetne učinke i tendencije. Valja to učiniti za dugoročnu dobrobit zajednice, građana, ali i budućih turista.
Uz dužne pohvale turističkoj valorizaciji istarskih vina, ulja, tartufa, biciklističko-pješačkih itinerara i inih projekata koji doprinose dužoj i kvalitetnijoj sezoni, u jednoj izbetoniranoj, izmariniranoj, izapartmaniziranoj i urbanistički unakaženoj i izvještačenoj Istri – kakva nam se svakoga dana pred očima sve više pokazuje – ni gosti se neće više ugodno osjećati.

Gosti došli u kolovozu, noćili u rujnu

U usporedbi ovogodišnje i lanjske rujanske statistike gotovo svih istarskih turističkih zajednica uočljiva je velika razlika između broja dolazaka i broja noćenja. Došlo je osjetno manje gostiju, u prosjeku minus 13 posto, dočim su noćenja pala za minimalnih jedan i pol posto.

- U pojašnjavanju te velike razlike treba imati u vidu da je većina rujanskih gostiju s početka mjeseca došla u kolovozu, jer je vikend s velikim smjenama »pao« baš na njegov kraj. S obzirom da je početak rujna po noćenjima daleko najjači dio mjeseca, to se bitno odrazilo na ukupnu statistiku. K tome, u našoj kompaniji imali smo manje kraćih grupnih aranžmana uz bolje alotmansko popunjenje hotela nego lani, što je također dovelo do te razlike, rekao nam je Darko Ivić, direktor marketinga porečke Plave lagune.

I Popovićeve informacije iz lokalnih TZ-a i drugih velikih istarskih hotelijera su slične, a utemeljenost rečenih objašnjenja potvrđuje i pogled na ovoljetnu kolovošku statistiku. U tom je mjesecu u Istri bilo čak šest posto više dolazaka nego lani, uz jednak broj noćenja.

U Hrvatskoj 10 milijuna turista

Više deset milijuna turista posjetilo je Hrvatsku u prvih devet mjeseci ove godine i ostvarilo 56,6 milijuna noćenja što su dva odnosno tri posto bolji rezultati od lanjskih, podaci su iz statistike HTZ-a. Od ukupnog prometa čak 9,4 milijuna dolazaka i 55 milijuna noćenja otpada na primorski dio Hrvatske. Po županijama uobičajeno najposjećenija je Istarska, a najveći porast noćenja – po pet posto – bilježe Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska. Gledajući samo rujan zabilježen je pad noćenja za tri posto, odnosno ostvareno ih je ukupno šest milijuna. Najveći minusi zabilježeni su Dalmaciji gdje je bilo pet posto manje noćenja nego lanjskoga rujna.

Rujan malo pokvario statistiku

Za tridesetak tisuća noćenja ovoljetni je rujan u Istri ostao kratak za lanjskim. Utoliko je taj 1,5-postotni pad malo pokvario statistiku ovosezonskog turističkog prometa pa je za prvih devet mjeseci rast prema lani smanjen na tri posto. Po podacima iz sustava turističkih zajednica Istarske županije, ostvareno je ukupno 18 milijuna i 140 tisuća noćenja. Dolazaka je bilo otprilike kao i lani, tek desetak tisuća više ili ukupno dva milijuna i 636 tisuća.
- Sve što smo rekli nakon osam mjeseci važi i sada. Sezona je u cjelini prošla u skladu s još lani danim predviđanjima. Imat ćemo na kraju tih dva, tri posto rasta noćenja, što je, s obzirom na loš raspored praznika u predsezoni i ne baš sjajan rujan, vrlo dobro. Digao nas je odličan srpanj. Gledajući promet po tržištima, žalosti nas i zabrinjava pad dolazaka i noćenja naših tradicionalnih gostiju – Talijana i Austrijanaca, ali i stagnacija s njemačkog tržišta. No, ono nam s 27-postotnim udjelom ostaje daleko najjače. Ne ide nam, unatoč uloženim marketinškim naporima, ni u Velikoj Britaniji, gdje umjesto očekivanog rasta imamo značajan pad. S druge strane valja istaknuti izuzetan rast Poljaka, koji su ostvarili gotovo 40 posto više noćenja nego lani, i Nizozemaca čiji je rast u postotku manji – plus 16 posto, ali u apsolutnim brojkama vrlo velik – čak 220 tisuća noćenja. Malo su sada u rujnu pali, ali njihov plus u noćenjima ove je godine daleko najveći, komentirao je rezultate turističkog prometa direktor istarskog TZ-a Tomislav Popović.
Među »dobitnicima« ovoljetne sezone, uz očekivani nastavak rasta dolazaka Rusa, istaknuo je i cijelo skandinavsko tržište te susjede Slovence. Oni su po noćenjima gotovo dosegli Talijane na drugom mjestu i osjetno su ispred Austrijanaca kojima za vrat pušu Nizozemci. Na ljestvici prometa po državama slijede domaći gosti, s natprosječnih šest posto rasta, uz njih su Rusi s plus deset, pa Česi koji sezonu završavaju s pet posto minusa. U »top 10« su Danci i Poljaci koji su, i jedni i drugi, prestigli opadajuće Britance i Mađare. Zabilježiti treba i Francuze na 12. mjestu, koji su ove godine ostvarili čak 26 posto više noćenja nego lani i stigli nadomak zamjetnih četvrt milijuna.

Po lokalnim turističkim zajednicama, onim većim koje determiniraju ukupna kretanja, rujan je uglavnom bio u padu – između osam posto u Taru-Vabrigi i jedan posto u Funtani.

Samo su tri TZ-a, koji imaju barem tri posto udjela u ukupnom prometu regije, u prošlom mjesecu ostvarili bolji promet nego lani – Fažana šest, Labin (Rabac) dva i Novigrad jedan posto. Najviše noćenja u rujnu bilo je na području Poreča - 390 tisuća, pa se ovaj TZ vratio na prvo mjesto po ukupnim noćenjima. Do početka listopada zabilježio ih je 2,6 milijuna, 50-ak tisuća više nego rovinjski.

Tomislav Popović

turizam istra TZ noćenja sezona TZ Labin gospodarstvo