Slučaj TE Plomin 3: Evo zore, evo ugljena!

16.3.2011. // Glas Istre u pregovorima // Objavljeno u kategoriji Društvo

Svi Istrijani koji smatraju da je nepotrebno povećavati postojeću snagu plominskih elektrana, a da eventualna nova kao energent mora koristiti plin, mogli su od utorka, 2. rujna 2008. godine, mirno spavati. Toga su dana na snagu stupile izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije kojima je, među inim, postojeća, ali i planirana (!) instalirana snaga TE Plomin I, II i III ograničena na ukupno 335 megavata, što je zapravo zbroj snage tada i sada aktivne "jedinice" i "dvojke", a za novu "trojku" imperativno je određen plin kao energent.

Takve su odredbe 21. srpnja iste godine izglasali županijski vijećnici na kraju procedure tzv. ciljanih izmjena i dopuna temeljnog prostornoplanskog dokumenta Istre dočim su one sustavne ostavili za budućnost. Istinabog, jedva je prošlo jer je, vidljivo je iz zapisnika sa sjednice, ova odluka dobila 21 glas (ukupno je u Skupštini 40 vijećnika), a od prisutnih dva su bila protiv i pet suzdržani.

Danas se, pak, postavlja pitanje je li taj "miran san" bio rezultat svijesti lokalne vlasti o potrebi kvalitetnije zaštite istarskog okoliša i upotrebe ekološki prihvatljivijih energenata, ili su zapravo odškrinuta vrata za udvostručavanje kapaciteta "plominki" uz zadržavanje uvoznog ugljena kao njihovog pokretača. Pitanje je istarsku javnost razbudilo već prošle godine kad je Hrvatska elektroprivreda najavila da će staru TE Plomin I, koja bi do 2015. morala prestati s radom, zamijeniti trećim blokom bruto snage od 500 MW. Na ugljen. Iz HEP-a sljedećih mjeseci, povremeno i svisoka, uvjeravaju da će nova termoelektrana biti neškodljivija od postojećih, s tehnologijom "čistog ugljena", a nove enormne količine ugljičnog dioksida deponirat će se u podzemlje.

ZNAKOVITA PODRŠKA ADRISU

U Istri su reakcije različite. Uz oštra protivljenja ima i znakovite šutnje ili izjava poput županove da će o (ne)štetnosti utjecaja takve "trojke" tražiti drugo, a ako treba i treće stručno mišljenje. Još znakovitija je podrška koju županijska vlast daje najavi moćne Adris grupe da bi dio svojih velikih profita mogla uložiti u energetski biznis, i to upravo u novu "plominku". Sve to bez spominjanja snage i energenta koje važeći županijski Prostorni plan zapravo ne dozvoljava. Priča ide dalje, pa HEP - kao nositelj zahvata i vlasnik 54 hektara zemljišta uz Plominski zaljev na kojem su termoelektrane - podnosi prošloga mjeseca Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zahtjev za "provedbu postupka utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za rekonstrukciju TE Plomin", zapravo zamjenu postojeće jedinice, snage 125 MW, novim, četiri puta jačim blokom. Na ugljen.

Za ocjenjivanje tog zahvata resorni ministar Branko Bačić imenovao je savjetodavno stručno povjerenstvo od 12 članova, kome je na čelu dr. sc. Nenad Mikulić iz Uprave za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje istog ministarstva, a svoje predstavnike dale su i uprave za prostorno uređenje, te za atmosferu i gospodarenje otpadom. U tom su tijelu i predstavnici Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda Ministarstva mora, Uprave gospodarenja vodama Ministarstva vodnog gospodarstva, te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Istarsku županiju predstavlja Josip Zidarić, pročelnik njenog Odjela za održivi razvoj, a dva su mjesta ostavljena za Općinu Kršan i Grad Labin na čijem se području prostire plominski termoelektranski kompleks. Njihovi su predstavnici načelnik Valdi Runko i gradonačelnik Tulio Demetlika. U Plominu će se ovog tjedna, doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša, održati prva sjednica na kojoj će biti predstavljena studija utjecaja na okoliš.

OD VLADE "NI A NI BE"

U međuvremenu, pokušali smo od vrha državne i županijske izvršne vlasti dobiti odgovore koji bi rasvijetlili dilemu je li uopće moguće graditi Plomin III u HEP-ovim gabaritima neskladnim sa županijskim Prostornim planom, a ako jest, na temelju kojih dokumenata ili možda javnosti za sada nepoznatih odluka. Premijerka Jadranka Kosor nam se ni nakon tri tjedna i nekoliko požurnica nije udostojila odgovoriti "ni a ni be", a kamoli objasniti što precizno stoji iza Vladinog zaključka od 1. travnja prošle godine kojim je dala prioritet izgradnji TE Plomin III i postoje li akti koji su iznad Prostornog plana Istarske županije kad je riječ o Plominu III.

Nešto bolje sreće bili smo s istarskim županom Ivanom Jakovčićem. Najprije nam je poslao brdo već znanih nam i dostupnih dokumenata o toj važnoj temi, iz kojih smo praktički sve relevantno već objavili, a na našu primjedbu da bi istarska javnost trebala znati koji je jasan i konkretan stav Županije o svemu tome i što je Županija poduzela ili kani poduzeti, odgovorio je da su naša pitanja "uglavnom pitanja na koja i mi očekujemo odgovore od Vlade i HEP-a", pa "u odnosu na dosadašnje stavove koje smo iznosili nemamo ništa značajno za dodati". Župan još piše da će "kako je javnost već upoznata, u slučaju nastavka procedure izgradnje zamjenske termoelektrane u Plominu inzistirati na razgovoru s Vladom, a ne samo s HEP-om i preferirat ćemo domaćeg ulagača".

Dakle, ni slova o tome može li istarska javnost mirno spavati kad je riječ o novoj termoelektrani u Plominu koja, ako zamjenjuje "jedinicu", može imati tek 125 MW i biti na plin ili se pak plete mreža i priprema scenarij po kojem će HEP-ov zahtjev za 500 MW na ugljen ubrzo postati java!Zanimljivo je još dodati da je cijela priča s Plominom III počela s HEP-ove strane.

Naime, kako je na višekratno spominjanoj sjednici Županijske skupštine 21. srpnja 2008. rekla Ingrid Paljar, ravnateljica (tada "samo" v. d.) Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije, radilo se "o zahtjevu HEP-a koji je zatražio da se omogući izgradnja Plomina III. Mi smo dali potencijalnu mogućnost takvog jednog novog bloka ili TE. Zadržali smo snagu na postojećoj. Praktično nismo omogućili pojačanje, nego jednostavno dali samo potencijalnu mogućnost i uvjetovali energent da bude na plin."

Iz njenog je izlaganja razvidno i da HEP nije tražio plin, ali su svoju suglasnost na izmjene i dopune Plana njime, nakon javne rasprave, uvjetovali Općina Kršan i Grad Labin. Bit će zanimljivo vidjeti kakva će sada biti javna rasprava u Kršanu i Labinu. Ako je bude. (Piše Goran PRODAN)

ŠTO O ODLUCI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE IZ 2008. O PLOMINU 3 NA PLIN I BEZ POVEĆANJA SNAGE MISLE DANAŠNJI VIJEĆNICI

Cuccurin: Promjenu će trebati valjano argumentirati

Plinio Cuccurin i članovi njegove nezavisne liste nisu 2008. bili u Županijskoj skupštini. "Mi smo legalisti i ukoliko su donijete takve odredbe, onda nije moguće izdavati nikakve dozvole niti suglasnosti za izgradnju TE Plomin III takve snage i na ugljen, odnosno prethodno ih je potrebno izmijeniti. Međutim, drugačije odredbe će netko morati detaljno obrazložiti i argumentirati zbog čega se u njih ide. No, ovdje bih podsjetio da je iz županijskog proračuna za 2008. bilo izbačeno financiranje strateške studije procjene utjecaja na okoliš za Istarsku županiju i da je to ponovljeno i u sljedeće dvije godine te prebačeno u 2011., tako da ta studija još nije donesena.

A bez tog dokumenta ne možemo kvalitetno odgovoriti da li Istri treba Kaštijun, Brijuni rivijera, Rockwool ili Plomin III. Vijećnici nezavisne liste inzistirat će da se ta studija donese i da ona bude znanstvena baza temeljem koje će se očitovati i o Plominu, uključujući i posebnu studiju utjecaja na okoliš nove termoelektrane. Situacija je, istina, vrlo delikatna jer naslućujemo stav lokalne samouprave, koja je po nama za takvu TE, ali ne želimo biti paravan za tuđe odluke", kazao je Cuccurin te istaknuo da govori kao vijećnik, a ne kao faktički drugi čovjek Adris grupe, zainteresirane za ulaganje u Plomin III. Na direktno pitanje da li je on za Plomin III od 500 MW i na ugljen, odgovorio je da ako struka pokaže da kao takva neće zagađivati, onda je za, ali i obrnuto.

Roce: Plin je bio čisto politikanstvo

HDZ-ov županijski vijećnik (i predsjednik stranke na razini Istre) Marino Roce naglašava da mu je teško konkretnije razgovarati o ovoj temi jer je zaposlenik HEP-a (Roce je direktor HEP-ove kćerke Plomin Holding, op. p.), pa je u izvjesnom sukobu interesa. Politički je stav izrazio slikovitom poredbom: "Ako netko dobro radi cipele i proizvodi, recimo, tri milijuna pari, onda je logično da gradi još jednu tvornicu cipela, a ne nešto drugo. Istra zna proizvoditi struju i zašto to ne činiti i dalje, naravno, uz maksimalnu zaštitu okoliša i zadržavanje zraka prve kategorije". Argumente za novu plominsku termoelektranu nalazi i u kvalitetnom poslu koji nova proizvodna i sofisticirana postrojenja mogu dati mladim obrazovanim Istranima.

- Termoelektrana i/ili brodogradilište su s mogućnošću implementacije i razvoja novih tehnologija za mlade stručnjake puno veći izazov nego jedan hotel, a mi uglavnom razgovaramo o turizmu, kaže Roce. Što se najavljene "trojke" tiče, prema podacima kojima raspolaže, siguran je da će svojom tehnologijom zapravo dovesti do poboljšanja stanja u prostoru s obzirom na to da će s radom prestati "jedinica". "Morate znati da TE Plomin I, iako je modernizirana, i dalje radi s tehnologijom iz 1969.", veli Roce te dodaje da u prilog izgradnji trojke nije nevažna ni "ova gospodarska situacija" u kojoj nam zapravo najviše treba nova industrijska proizvodnja.

Nakon što nam je elaborirao neisplativost izgradnje nove "plominke" na plin - s jedne strane nema se gdje iskoristiti toplinska energija, a s druge plin je šteta pretvarati u struju kad se može direktno koristiti kao energent - pitali smo ga zašto nije o tome ni slova rekao kad se u Prostorni plan eksplicitno, i to na dva mjesta!, unosila odredba o TE Plomin III na plin, a bio je na sjednici. "Mislim da je unošenje te odredbe bilo čisto politikantstvo u funkciji izbora, a kako je bilo jasno da imaju dovoljno glasova za donesti izmjene i dopune, bilo je gubljenje vremena to objašnjavati", kazao nam je Roce.

Rupnik: Iza ugljena stoje lobisti u vrhu vlasti

Jedan od dvojice županijskih vijećnika koji su 2008. bili protiv izmjena i dopuna Prostornog plana Istre bio je Josip Anton Rupnik, inače predsjednik Zelene stranke. Tada je, čitamo u izvatku iz stenogramskog zapisnika s te, 44. sjednice Skupštine, napomenuo da nema razloga da se Plomin III uopće spominje. "Kako sami znate, Plomin III je do 2015. godine na moratoriju. Gospodin Ružinski (Nikola, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, op.p.) je meni osobno kazao da do 2015. godine ne želi razgovarati o Plominu. Znači da ga nema. Od kuda sada nečija ideja, a to nije ideja niti općina niti Grada Labina, da netko promovira ubacivanje Plomina III u program.

Tobože u materijalu piše ograničenje samo na plin. I što je najinteresantnije za Plomin III, govorimo o snazi od 335 megavata, a to su megavati snage sadašnjih TE. Mi a priori smo protiv Plomina III, jer nama u Istri Plomin III ne treba, već se zalažemo da dva postojeća bloka, Plomin I i Plomin II, budu na plin. Dapače, ne da budu, nego da se izvrši rekonstrukcija i gradi kombi-sistem centrala, jer je iskoristivost takvog postrojenja duplo veća nego ako se govori samo o TE gdje se proizvodi struja", kazao je tada Rupnik i podnio nekoliko amandmana kojima je tražio brisanje "trojke" iz Plana. Svi su mu odbijeni, samo je on glasao za njih!

I danas Rupnik stoji iza tih riječi, a i dalje su mu te, kako kaže, igre oko Plomina sumnjive. "Zastupam tezu da, kao i u slučaju Rockwoola, i iza ugljena za Plomin III stoje lobisti u vrhu vlasti koji imaju veliku korist. Inače, već sam dva puta poslao zahtjev da se održi tematska sjednica Županijske skupštine o Plominu, ali još ništa. Zalažem se da na toj sjednici pokrenemo i referendum s pitanjem građanima Istre da li su za TE Plomin na plin ili ne", kaže Rupnik. Pitamo ga čemu referendum, ako Prostorni plan decidirano govori o plinu? "Zato jer netko taj zahvat proglašava višim interesom, a od interesa vlasti viši je interes građana i oni su ti koji odlučuju, a ne Županijska skupština, gradsko vijeće, Vlada ili HEP", stav je Rupnika.

Ujedno podsjeća da nije dobio ni odgovore na pitanja je li istina da je RWE (njemački partner HEP-a u Plominu, op. p.) svoj uloženi kapital pod 12 milijuna eura povratio u sedam godina i još prihodovao 35 milijuna od dividendi, te zašto HEP kupuje struju po višoj cijeni od proizvodne. Rupnik smatra da prije nego li gradnja nove "plominke" uopće dođe na dnevni red treba analizirati što se dobiva s uvođenjem plina kao supstitucijskog energenta, te gdje se može uštedjeti na energiji - od domaćinstva preko industrije do prijenosa struje.

Rupnik je tada bio vijećnik koalicije HSLS/HNS/Zeleni, danas je tamo sa zajedničke liste SDP-a i Zelenih. SDP je pak u postizbornoj vladajućoj koaliciji s IDS-om, a njegov županijski predsjednik i predsjednik Županijske skupštine Dino Kozlevac nam je prije mjesec dana rekao da je njegov stav apsolutno bio i ostao da se Plomin III ne može graditi na ugljen. Uz napomenu da je već dosadašnja proizvodnja od 335 MW struje u Plominu daleko iznad istarskih potreba, pa ćemo viška struje imati i kad Plomin I prestane s radom i bez izgradnje Plomina III.

Chiavalon: Ne želimo da HEP radi račun bez oštara

Zaključujemo s IDS-om čiji su vijećnici praktički izglasali spominjane odredbe županijskog Prostornog plana. Mnogi od njih su i u ovom sazivu Skupštine, a predsjednik Kluba vijećnika IDS-a je Tedi Chiavalon, koji je ljeta 2008. digao ruku za. Što će sad?

- Naravno da smo i mi vijećnici IDS-a koji smo izglasali plin sada zabrinuti HEP-ovim najavama ugljena. O njima smo raspravljali i na posljednjem sastanku našega kluba, prije 20-ak dana, uoči zasjedanja Skupštine. Pozvali smo i župana Jakovčića i tražili njegov stav oko održavanja tematske sjednice Skupštine o Plominu III. Rekao je da će prije bilo kakve odluke pred vijećnike dovesti ljude koji o TE Plomin odlučuju, ne samo iz HEP-a, nego i iz Vlade i ministarstava. Naravno, moramo imati i pokazatelje iz studije utjecaja Plomina III na okoliš, koja je, koliko čujem, dovršena, ali tražit ćemo i mišljenja nezavisnih stručnjaka.

Imamo puno pitanja oko termoelektrane, ne samo ekoloških, nego i zašto se ne radi u Dalmaciji gdje fali struje, i ne želimo da HEP radi "račun bez oštara". Istina, moguće je da nam Vlada TE Plomin III na ugljen nametne kao projekt od značaja za RH, ali daleko je još do toga jer mi kao Skupština ni nemamo kvalitetnu službenu informaciju, pa neću ni špekulirati o nekim drugim potezima poput referenduma. Iako moram istaknuti da je vrlo važno da oko ove teme budemo jedinstveni", kazao je Chiavalon čiji je utisak da su na Labinšćini građani podijeljeni pola-pola, a radi sagledavanja stanja, ubrzo će se sastati i njihova partijska organizacija za taj dio Istre.

Chiavalon ne podcjenjuje ni utjecaj RWE-a koji ima interese u svjetskoj proizvodnji i prijevozu ugljena iz kojega k tome dobiva jeftin(ij)u struju. Na pitanje zašto se, kako nam je rekao Cuccurin, odgađa županijska studija strateške procjene utjecaja na okoliš, koja bi dala i neke odgovore o plominskim elektranama, Chiavalon kaže da se studija radi, da je dio novca za nju potrošen lani, a dio prebačen na ovu godinu.

 

plomin 3 gospodarstvo mirjana pejić bach studija utjecaja na okoliš rupnik lobi te plomin termoelektrana plinio cuccurin marino roce politika

---