Slučaj Rockwool – o PR-u, marketingu, medijima, zagađivanju i izjavi `Prosvjedovao sam protiv Rockwoola za 200 kuna`

29.7.2010. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Društvo

Danas nam je na mail od strane predstavnika Rockwoola u RH prispjelo priopćenje kojim se sugerira skretanje pozornosti na članak o Rockwoolu koji je izašao u tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika od 29. srpnja 2010. pod naslovom `Političari su doveli Rockwool u Istru, oni ga sada i tjeranju`. U članku koji nam je putem Presscuta dostavljen u privitku govori o problemima koji trgovačko društvo Rockwool Adriatic ima u Hrvatskoj i kako je otpor stanovnika kao i lokalnih moćnika ugrozio egzistenciju tvornice vrijedne 100 milijuna eura.

Članak govori o tome kako se stanovnici odnose prema stranim investitorima i Istri, posredno i u Hrvatskoj.

 

Citat iz maila: „Jedna informacija iz ovog članka baca sasvim novo svjetlo na cijelu priču. Naime, autor članka je razgovarao s čovjekom iz okolice tvornice koji je priznao kako je dobio 200 kuna da bi otišao na prosvjed i nakon toga kod doktora kojemu se trebao požaliti na zdravstvene probleme zbog tvornice".

 

U međuvremenu je istarski portal iPress  objavio članak pod naslovnom `Prosvjedovao sam protiv Rockwoola za 200 kuna`  koji glasi:

 

--

„PIĆAN - Dobio sam 200 kuna da odem u prosvjed. I išao sam. Vikao sam protiv Rockwoola, tražio da zatvore tvornicu. Ne znam jesu li svi dobili, ali većina vjerojatno je. Rekli su mi da odem liječniku i kažem da teško dišem i da me peku oči. To sam učinio, izjavio je za Poslovni dnevnik čovjek s Pićanštine koji je želio ostati anoniman. Autor teksta pod nazivom `Političari su doveli Rockwool u Istru, oni ga sada i tjeraju` tvrdi da anonimni građanin nije povezan s Rockwoolom.

U tekstu iz današnjeg tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika navodi se da otpor stanovnika i lokalnih političara ugrožava 100 milijuna eura vrijednu tvornicu kamene vune, a posebno se naglašava drastična promjena stava župana Ivana Jakovčića. - Bio je jedan od zagovornika dolaska Rockwoola u Istru. Sastančio je s predstavnicima danske tvornice i obilazio njihova postrojenja u svijetu. No, kad je istarska tvornica počela s radom, a stanovništvo s pobunom, Jakovčić se preobratio. To u praksi znači da tvornica još nema sve potrebne trajne dozvole iako zasad sve relevantne institucije tvrde da okoliš nije zagadila, piše autor Saša Vejnović, navodeći da lokalna zajednica nije ispoštovala ugovornu obvezu izgradnje pristupnog puta i vodovodnog priključka, bez čega se ne može ishoditi trajna dozvola, a privremena istječe krajem godine.

Jakovčić je, ustvrdivši da tvornica iznimno zagađuje okoliš i da ga Rockwoolovi `papiri` ne zanimaju, jer sami vrše mjerenja, izvijestio novinara da je za analizu utjecaja na okoliš angažirana nezavisna kuća iz Slovenije te da će uskoro izaći s rezultatima. - Već prvi rezultati pokazuju da se ovdje radi o ozbiljnim problemima, prvenstveno mislim na posljedice koje tvornica ostavlja na ljude, kaže Jakovčić. Novinar podsjeća da u nedavno izrađenoj studiji za županijsko Povjerenstvo za praćenje rada tvornice, u čijoj je izradi sudjelovao niz institucija, stoji da je zrak na razini prve kategorije te da nema posljedica po zdravlje ljudi, a da Jakovčić i lokalni političari tvrde da će `njihova` analiza pokazati suprotno.

Direktor u Rockwoolu Marco Boi također je za Poslovni dnevnik ustvrdio da je s istarskom tvornicom sve u redu i proveo novinara kroz pogone. Novinar piše da se smrad osjetio samo neposredno uz traku kojom klizi kamena vuna, ali ne i izvan pogona, a kamoli u obližnjem Potpićnu. - Mi, nažalost, nismo dobar primjer korektnog odnosa prema stranom investitoru. Nas su političari prvotno podržali, a onda smo postali žrtvom njihovih političkih prepucavanja, rekao je Boi.

 

Anton Bažon, pročelnik u Općini Pićan, opisan u tekstu kao žestoki protivnik Rockwoola, izjavio je da ljudi u okolici tvornice imaju zdravstvene probleme, što će studija i dokazati. - Očekujem da će institucije, nakon objave naših rezultata, narediti Rockwoolu da se stavi u okvire. Ako ne, zna se što slijedi, rekao je Bažon. (iPress)"

---

 

 

Iako bi 21. stoljeće trebalo biti stoljeće biotehnološkog razvoja, stoljeće u kojem se odavno trebao napustiti princip prljave industrije u korist industrije čiste proizvodnje te mudrijeg pristupa i prema okolišu kao i prema sebi samima, mi se i dalje nalazimo u debelom industrijskom dobu u kojem je grijeh htjeti imati razvijenu čistu industriju čime bi se punio lokalni i državni proračun.

 

Činjenice koje ne idu u prilog tome su sljedeće: dana 29. srpnja oko 5 sati ujutro svjedoci smo dima iz spomenute tvornice koji se opetovano zbog manjka cirkulacije zraka u pićanskoj dolini provukao kroz Lug prema plominskom zaljevu.

Činjenica koja je vidljiva svima je i pojava bannera/(animiranih) reklama kojima se oglašava spomenuto trgovačko društvo u većini istarskih mahom digitalnih medija, što u praksi znači redukcija ili potpuna eliminacija negativnih opaski u vezi dotičnog trgovačkog društva. Plaćeni oglas ujedno znači i moralnu odgovornost.

Stoga je marketing čiji je primarni cilj odnos s potencijalnim kupcima, bilo potrebno  nadopuniti s izvjesnim PR-om.

U posljednjih nekoliko godina sukob oko tvornice Rockwool vodi se između PR-a tvornice i registriranih ekologa, čime se zamagljuje ono što jedino ide svima u korist - želju za stvaranjem čistog obrata novca s osiguranjem dodatne vrijednosti u ekološki standardiziranom postrojenju kojima teže obični promatrači sa strane.

 

Fiksacija problema na jedan objekt/osobu manjak je socijalne inteligencije, a gubitak iz vida činjenice da trgovačka društva u kapitalizmu nisu socijalne ustanove i da su osnovana  zbog stvaranja profita, ozbiljno dovode u pitanje mentalni sklop društva općenito.

 

Onu staru „papir trpi svašta", zamijenio je izraz „oglasni prostor je oglasni prostor". Marketinška i medijska prozirnost ogledalo je nas kao djelatnika i općenito odnosa prema poslu, radu i kapitalizmu. Medijski konzumerizam postao je sam sebi svrha umjesto čistog informiranja, dostupnosti, društvene povezanosti i širenje znanja.

 

Nedavno je dokazano da je Svinjska gripa možda jedna od najvećih prijevara stoljeća, barem ona za koju se zna, a u koju je i Hrvatska uletjela kao muha bez glave. Društveno odgovorno ponašanje korporacija nije nešto apstraktno - to je stupanj razvoja civilizacije.

 

U nastavku pročitajte članak i sami sudite.

 

 

rockwool okoliš ekologija proizvodnja mrketing pr mediji

---