Sanja Franković predstavila svoju knjigu `Maslina i sveti lug`

24.4.2012. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Kultura

Jučer je u Gradskoj knjižnici Labin s početkom u 18:00 sati labinska autorica Sanja Franković predstavila svoju knjigu Maslina i sveti lug. Nazorove mitske teme i motivi. Knjiga je posvećena prvim stvaralačkim fazama Vladimira Nazora, u kojima je književnik pokazivao izrazitu sklonost prema mitskim temama. Ta se težnja podudarala s modernističkim pravcima secesije i neoromantizma početkom 20. stoljeća, no mitološki tragovi javljaju se i u njegovim kasnijim djelima sve do potkraj dvadesetih godina prošloga stoljeća.

Središnji dio knjige donosi analizu mitskih tema u Nazorovim djelima (kozmogonije, kalendarskih mijena, mitskih dimenzija muških i ženskih likova) s osvrtom na njihovu pripadnost određenoj mitologiji, obično slavenskoj ili grčkoj. Razabiru se tri okvirne stvaralačke faze: prvotna mitološka slika svijeta, faza prožimanja mitskih i kršćanskih motiva, a na koncu kršćanska slika svijeta zamjenjuje mitološku.

U cjelokupnom korpusu analiziranih djela ističu se dva provodna motiva. Prvi je motiv mitološki i alegorija o izmjeni godišnjih doba: na doslovnoj razini izmjenjuju se prirodni ciklusi stvaranja i odumiranja, a u prenesenom značenju čovjek i narod moraju smoći snage i mudrosti za obnovu nakon poraza. Drugi je motiv kršćanski i ističe vezu između čovječanstva i božanskoga svijeta, simbolično izraženu pomoću arhetipova mineralnoga svijeta (planine, hrama, grada) i posrednika iz biljnoga i životinjskoga svijeta te svijeta prirodnih pojava.

Mit je drevni sustav zaokupljen problemima opstanka ljudske zajednice te je kao takav Nazoru služio u izražavanju nacionalnih, ekoloških i općeljudskih poruka. Potom je uslijedila kršćanska vizija svijeta. Za razliku od mitske slike vremena kao periodičnoga razaranja i ponovnoga stvaranja svijeta, u kršćanstvu se vrijeme shvaća kao konačna povijest, nakon koje slijedi obnova raja na Zemlji. Oba duhovna sustava podrazumijevaju povratak zlatnoga doba čovječanstva i zato je Nazor u njima pronašao potvrdu svoje vjere u moć obnove prirode, čovjeka, naroda i čovječanstva uopće. Treći duhovni sloj, prisutan u njegovim djelima iz dvadesetih godina 20. stoljeća, proistekao je iz interesa za učenje o antropozofiji, koja život na Zemlji povezuje sa životom svemira, ne isključujući kršćansku dimenziju. Razumijevanje života u antropozofskom ključu pridonijelo je Nazorovu sagledavanju odnosa Dobra i Zla, dviju dimenzija svojstvenih i čovjeku i prirodi, što je bliže stvarnoj složenosti čovjekove osobnosti i njegovih međuljudskih odnosa.

Gradska knjižnica Labin

sanja frankovic gradska knjižnica knjiga