Sanacija: u kamenolomu ispod Učke još 13 godina miniranja

18.11.2011. // iPress // Objavljeno u kategoriji Ostalo

Od 24. studenoga do 27. prosinca provodi se javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za zahvat ograničene eksploatacije u svrhu sanacije kamenoloma Vranja u Općini Lupoglav. Uobičajeno, studija i njen sažetak bit će dostupni javnosti u prostorima Općine Lupoglav radnim danom od 8 do 14 sati, a sažetak za javnost i u sjedištu Istarske županije u Puli radnim danom od 8 do 15 sati. Javno izlaganje održat će se 1. prosinca u Vranji.

Iz sažetka studije, dostupnog na internetskim stranicama Istarske županije, vidljivo je da će ovaj kamenolom, smješten u Parku prirode Učka i u neposrednoj blizini naselja Vranja sa stotinjak stanovnika, raditi još najmanje 13 godina! Iz toga se može zaključiti da je sanacija zapravo drugo ime za daljnju dugotrajnu eksploataciju kamena, unatoč neprimjerenom smještaju kamenoloma, protivljenju stanovništva i neznatnoj društvenoj koristi od eksploatacije rudnog blaga uz znatnu devastaciju okoliša.

Krajnji cilj sanacije, koja je zakonska obveza koncesionara, u ovom slučaju tvrtke Readymix Croatia, u vlasništvu meksičkog Cemexa, je dovođenje krajolika u prihvatljivo stanje. U Vranji je obveza sanacije utvrđena odlukom županije još 2004. godine, kad je Općini Lupoglav naloženo da u suradnji s koncesionarom priredi plan sanacije s rokom zatvaranja kamenoloma, koji radi dulje od 30 godina. Isto je potvrđeno u Prostornom planu Parka prirode Učka iz 2006. godine, gdje se navodi da će se postojeći kamenolom sanirati i prenamijeniti u sportsko-rekreacijske svrhe. Međutim, tak krajem 2011. godine dolazi studija koja govori o sanaciji i to u roku od nevjerojatnih 13 godina.

Prema navodima stanovnika Vranje, koji dulje od desetljeća traže zatvaranje kamenoloma, prašina, buka i miniranje znatno im smanjuju kvalitetu života, dok su miniranjem ugroženi crkva Sv. Petra i Pavla, spomenik kulture nulte kategorije, Park prirode Učka, čijim područjem prolaze kamioni za transport kamena te obližnje zaštićeno područje Vela Draga. Također, tvrde stanovnici, krši se Zakon o rudarstvu, koji propisuje da kamenolom mora biti udaljen najmanje 100 metara od naselja, a prostorni plan Istarske županije čak propisuje udaljenost od 500 metara. Svi ti argumenti, uključujući i neposjedovanje koncesije u jednom razdoblju, do sada nisu uzimani u obzir.

Cijelo eksploatacijsko polje zauzima površinu od 36,35 ha, a dosadašnjom eksploatacijom kamenolom je razvijen u istočnom dijelu polja na površini od 9,5 ha. Sirovina se otkopava miniranjem.

Rezerve tehničko-građevnog kamena do kote do koje je prema rudarskom projektu planirano vaditi kamen iznose 2,3 milijuna kubičnih metara. Kako je kamenolom, sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji, potrebno sanirati, koncesionar će, stoji u studiji, provesti ograničenu eksploataciju samo u cilju zadovoljavajuće krajobrazne forme iskopa i trajne stabilnosti završnih kosina, zahvaćajući ukupno 11 ha, dakle, dodatnih 15.000 četvornih metara, pri čemu će dobiti 1,3 milijuna kubika kamena. Temeljem podatka da se godišnje u Vranji vadi 100.000 kubičnih metara kamena, dolazi se do roka od 13 godina. U 5,4 godina radovi bi se odvijali na visinskim etažama iznad kote 330 m/n.m., a ostalih 7,6 godina otkopavanje se odvija u dubinu prema koti 310 m/n.m.

- Iz analiza, znanja i uvida o području utjecaja, vidljivo je da će sanacija postojećeg kamenoloma dovesti do niza pozitivnih posljedica, zaključuje se u studiji, te navodi niz mjera zaštite kojih bi se izvođač trebao pridržavati tijekom postupka sanacije, odnosno "ograničene eksploatacije". (iPress)

ucka kamenolom vranja lupoglav holcim kamen eksploatacija

---