Samo u Labinu: Grade knjižnicu, a nemaju za knjižničara

17.7.2010. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

"Gradu Labinu je izgradnja knjižnice najveća ovogodišnja investicija, a nema novca ni da zamijeni njenog umirovljenog djelatnika!" Tako bi dežurni kibic mogao komentirati poništenje natječaja za knjižničara zbog slabog punjenja proračuna.

Manjkom "šuške", naime, Liliana Vale, voditeljica više od deset milijuna kuna teškog projekta knjižnice (preuređuje se u nekadašnjem rudarskom kompleksu), opravdava nedavno odustajanje od kadrovske potrage kojoj se, inače, odazvalo 15 kandidata.

Biblioteka u zgradi Pučkog otvorenog učilišta, s 1.300 članova i fondom od 25 tisuća knjiga, tako je nakon nedavnog umirovljenja Nevije Glavičić i dalje na samo - jednoj knjižničarki. Još, k tome, nema ravnatelja budući da je, po riječima gradonačelnika Tulija Demetlike, mandat privremenoj ravnateljici Vale, koja je na tu funkciju imenovana prije četiri godine, istekao lani u srpnju.

I podeštot je priznao da time što je biblioteka bez "prvog čovjeka" krše zakonsku regulativu. Najavljivao je, podsjetimo, da će ravnatelj biti izabran dogodine, kada se knjižnica preseli u Podlabin.

- Po Zakonu o knjižnicama morali bismo zaposliti diplomiranog knjižničara, što povlači veću plaću negoli je bila ona dosadašnje djelatnice, kojoj se bodovala srednja stručna sprema, a to je, barem ove godine, nemoguće osigurati.

Sprema se rebalans, kreše se i knjižnici i ostalim gradskim ustanovama sve što se može.

Krpat ćemo se stoga nekako, a dogodine treba predvidjeti novac za novog djelatnika, kaže Vale, koja je pomoćnica ravnateljice POU-a i ubrzo će u mirovinu.

Knjižnica je ipak, potvrdila nam je sugovornica, jučer angažirala pomoćnog knjižničara (na određeno vrijeme), da preopterećena zaposlenica može na godišnji odmor.

 

- Teško je raditi u takvim uvjetima, s jednim čovjekom, pogotovo ako se očekuje da priređujemo i dodatne kulturne programe. Ako dogodine preselimo u dvostruko veći prostor, trebat će nam znatno više osoblja, dva diplomirana knjižničara uz još jednog pomoćnog, dodaje Vale.

Gradski oporbeni vijećnik Željko Ernečić, koji često otvara srodne teme na sjednicama, začuđen je poništenjem natječaja.

 

- Nije mi jasno zašto su to učinili kad se već toliko ulaže u novu knjižnicu. U Labinu, dojam je, nema pravila, okvira po kojem bi se radilo, već se ide "od slučaja do slučaja", valjda kako vladajućima odgovara. Simptomatično je da knjižnica nema ravnatelja već tri godine, a sve se pravda nedostatkom novca. Uz prvog čovjeka trebala bi po standardima, čini mi se, imati dva ili tri knjižničara, kaže Ernečić.

Podvlači da je i Gradska galerija, odlaskom Sabine Salamon u Rijeku, ostala bez kustosa.

- Kao da su ti stručni ljudi Labinu suvišni. Olako se rješavamo školovanih kadrova, što je katastrofa! Ali, to je izgleda odraz politike banalizacije i amaterizacije. Nekad je Labin bio poznat kao grad umjetnika, a sada je ta reputacija ugrožena jer te umjetnike o gradskim kulturnim projektima nitko ništa ne pita, zaključuje Ernečić. I. RADIĆ

 

Kredit za biblioteku

Još sredinom svibnja, kada je raspisan natječaj za bibliotekara, labinski gradonačelnik Demetlika ponosno je objavio da u rebalansu proračuna neće kresati udarne projekte.

Za dovršetak preuređenja knjižnice u bivšoj rudarskoj direkciji te infrastrukture u tamošnjoj poduzetničkoj zoni Pjacal Grad je, podsjetimo, ove godine podignuo (još) šest milijuna kuna kredita na deset godina. Za ove dvije namjene budžetom je kalkulirano 10,3 milijuna kuna.

Na lani započete, a ove godine dovršene tzv. grube radove u cilju pre-namjene dijela zgrade nekadašnje direkcije rudnika potrošeno je šest milijuna kuna. Radovi bi, po projektu, trebali biti gotovi do konca godine, a tada valja, napominjao je Demetlika, namaknuti još milijun kuna za opremu knjižnice, pri čemu se računa na pomoć Županije, odnosno Ministarstva.

 

Demetlika: Ne miješajmo kruške i jabuk

 

 

Gradite knjižnicu, a nemate za knjižničara?

- Miješate kruške i jabuke. Knjižnica se gradi iz namjenskog kredita i namjenskih proračunskih prihoda poput komunalnog doprinosa, odnosno naknade. Plae, pak,

djelatnika ustanove čiji je osnivač Grad namiruju se iz poreznih prihoda, a po novom Zakonu o porezu, koji je na snazi od 1. srpnja, oni će nam se smanjiti za milijun kuna, na 19 milijuna. Recesija i povećanje nezaposlenosti također se odražavaju na budžet. Na koordinaciji istarskih gradonačelnika inicirat ću da, tražeći i podršku župana, zatražimo izmjene Zakona

o knjižnicama, ne bi li se gradovima omogućilo da odluče hoće li biblioteke ustrojiti kao

zasebne ili u sklopu učilišta.

Ovako, kada moraju biti samostalne ustanove, to je dodatni financijski teret. Samo za plaću ravnatelja knjižnice godišnje bi trebalo 140 tisuća proračunskih kuna.

 

- Zašto ste uopće raspisivali natječaj za knjižničara kad ste znali da za takvo radno mjesto proračunom nije planiran novac?

- Objavili smo ga prije izmjena Zakona o porezu - nismo, dakle, računali da će doći do tako značajnog pada proračunskih prihoda jedinica lokalne samouprave. Natječaj se, osim toga, raspisuje i da se opipa što se nudi na tržištu rada, ne bismo li dogodine, kada ćemo ga ponoviti, bili spremniji za odabir najkvalitetnijeg kadrovskog rješenja.

 

Foto: LC, arhiva

 

 

gradska knjižnica nevija glavičić nataša raspor lilijana vale knjižnica demetlika kustor željko ernečić

---