»Rockwool« i istina

31.3.2008. // Glas Koncila // Objavljeno u kategoriji Ekologija

O kontroverznoj tvornici kamene vune »Rockwool« u Pićnu, projektu koji već mjesecima prate incidenti, nepravilnosti i privremene zabrane, razgovaramo s Dušicom Radojčić, dipl. pol., predsjednicom ekološke udruge Zelena Istra.

Zbog čega smatrate da je gradnja tvornice Rockwool »zagađena« sukobom interesa?

Ne radi se samo o sukobu interesa, ima tu mnogo više mjesta za sumnju u regularnost procedure. Proces pregovora o uvjetima dolaska Rockwoola u Istru bio je u cijelosti sakriven od javnosti, kao i putovanje predstavnika Istarske županije u Rockwoolovu tvornicu u Španjolskoj. Tu su i značajne financijske povlastice investitoru poput jeftine cijene za zemljište, oslobađanja plaćanja poreza na dobit deset godina, oslobađanje plaćanja komunalne i drugih naknada u visini od 5,7 milijuna eura, kao i niz dodatnih koncesija poput izgradnje trafostanice, izgradnje ceste itd. Zatim, imamo angažiranje izrađivača studije utjecaja na okoliš ujedno kao i projektanta tvornice (ako ne prođe studija, ništa od posla projektiranja) i komisiju koja daje suglasnost na vrlo »tanku« studiju utjecaja na okoliš. Kao izvršni direktor Istarske razvojne agencije (u kojoj su uglavnom zaposleni IDS-ovi kadrovi), današnji pulski gradonačelnik dao je 26. siječnja 2006. godine intervju za magazin Istranews pripisujući toj agenciji zasluge za dovođenje Rockwoola u Istru: »Nakon što su nam iznijeli svoju ideju već istog dana spojili smo ih sa županom koji im je obećao potporu za realizaciju te investicije u Istarskoj županiji.« Istoga dana su dobili potporu! A gdje je tu procjena koristi i šteta za lokalnu zajednicu, gdje je tu informiranje javnosti. Dinamika interesa na relaciji politika-investitori-prostorni planeri iz koje su u potpunosti isključeni građani u slučaju Rockwoola pokazala se pogubnom. Za lošu političku odluku na općinskoj i županijskoj razini netko bi morao snositi posljedice - naravno, kada bi bili zemlja odgovornih političara. Razumjela bih da smo siromašni, bez obradive zemlje, bez mogućnosti zarade od turizma, bez mogućnosti unaprjeđenja održivih gospodarskih aktivnosti, bez potrebnog znanja - ali ovako, da županija da prednost zagađivačkoj industriji stavljajući u lošiji položaj ili čak onemogućavajući održive gospodarske aktivnosti, to zaista ne razumijem. Pa u toj zoni više nitko neće htjeti izgraditi kuću, poljoprivredni proizvodi bit će uvijek pod sumnjom zdravstvene ispravnosti, turizam u seljačkim domaćinstvima uz smog, smrad i pogled na dimnjake neće se sigurno razvijati.

Kakvu vam podršku, i da li uopće pružaju hrvatski znanstvenici?

Puno se puta već dosada, pa tako i u slučaju Rockwoola, događalo da je alarmantna upozorenja javnosti struka prezirno nazivala pretjerivanjem nestručnjaka. Upozorenja ili strah proglašavali su infantilnima i na štetu znanosti. Upravo zbog takvog stava građani i struci, čast iznimkama, sve manje vjeruju jer se sve više priklanja politici i novcu.

U konkretnom slučaju Rockwoola obratili smo se Hrvatskom zavodu za toksikologiju i od njih dobili pomoć odnosno stručno mišljenje. U javnost uvijek izlazimo s provjerenim podacima, za što imamo svoje ili kontaktiramo stručnjake spremne na suradnju izvan udruge. Oni nam pomažu, ali najčešće ne žele javno stati iza informacija koje nam daju. Ne radi se samo o autocenzuri, u Istri imamo više slučajeva kada su stručnjaci zaposleni u državnim institucijama dobivali otkaz zbog javno iznesenih podataka o onečišćenju okoliša i riziku za zdravlje stanovništva.

Što ste u otvorenom pismu tražili od »Danaca«?

Budući da ni Županija ni Općina ni predstavnici Rockwoola nisu uložili ni najmanji trud da pravodobno i adekvatno upoznaju lokalno stanovništvo s planiranim projektom, te s obzirom na sve probleme u radu tvornice od samog početka proizvodnje u rujnu, predložili smo im nekoliko mjera na koje ih zakoni ne obavezuju, ali koji bi mogli značiti početak stvaranja boljeg odnosa prema građanima: predložili smo im da unaprijede i učine javno dostupnim program praćenja stanja okoliša na koje ih je obavezalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, što trenutno nije slučaj. Zatim smo im predložili da postave novu mjernu stanicu koja bi mjerila SVE relevantne onečišćujuće tvari koje emitira Rockwool. Trenutno se na postojećoj automatskoj mjernoj stanici koja se nalazi u Općini Pićan mjeri samo sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice i ozon.

S obzirom na Rockwoolove emisije amonijaka, formaldehida, sumporovodika, klorovodika, fenola, ugljičnog monoksida i fluorovodika, potrebno je osigurati praćenje i tih onečišćujućih tvari koje ispuštaju u zrak i sve raspoložive podatke učiniti u svakom trenutku dostupnima javnosti. Predložili smo im i uvođenje europskog standarda upravljanja okolišem pod nazivom EMAS. Radi se o inicijativi EU za unaprjeđenje zaštite okoliša za poduzeća, a pristupanje toj inicijativi u potpunosti je dobrovoljno. Njezin je cilj da prepozna i nagradi one tvrtke koje primjenjuju standarde zaštite okoliša više od zakonom predviđenih. Jedino tako bi na primjereni način odgovorili pritiscima javnosti za provjerom istinitosti okolišnih izvještaja, budući da se nepovjerenje javnosti temelji i na njihovom učestalom negiranju odgovornosti.

Dušica Radojčić Rockwool ekologija zagađenje