Robi Selan na predstavljanju zbirke SF i Fantasy priča u pulskom P14

3.12.2007. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura

U intimnoj atmosferi zbirku je predstavilo troje autora – Robi Selan, Ivana Pomazan i Mirko Grdinić, te njen urednik Davor Šišović koji je, kao i u predgovoru, naglasio da nam je čak i germanska mitologija, popularizirana Tolkienovim djelima, danas puno poznatija od naše vlastite.

Staroslavenska ili starohrvatska mitologija zaboravljeni je dio baštine duboko utkan u našu kolektivnu svijest, a upravo je naša, domaća mitologija tema zbirke SF i fantasy priča domaćih autora koja je predstavljena preksinoć u kafiću P14. Objavljena je u nakladi Pučkog otvorenog učilišta Pazin (400 primjeraka), produkt je ovoljetnog Festivala fantastične književnosti održanog u Gračišću, a sadrži 18 priča odabranih između 46 prijavljenih. Podsjetimo, u staroslavenskoj i starohrvatskoj mitologiji spominju se bogovi Svarim, Perun, Svantevid, Veles ili Volos, boginja Morana...
U intimnoj atmosferi zbirku je predstavilo troje autora – Robi Selan, Ivana Pomazan i Mirko Grdinić, te njen urednik Davor Šišović koji je, kao i u predgovoru, naglasio da nam je čak i germanska mitologija, popularizirana Tolkienovim djelima, danas puno poznatija od naše vlastite.

Led je probio Selan, koji je prepričao svoju kratku priču »Hajdinski prolaz«, u kojoj je staru legendu o izmjeni zime i proljeća smjestio u moderno doba i na pleća jednog nesretnog čovjeka. Boginju Moranu je kao temu iskoristio i Mirko Grdinić, dok je Ivana Pomazan inspiraciju pronašla u divovima, što je tema sljedećeg natječaja za 7. festival fantastične književnosti koji će biti održan u Motovunu. Pisci su u zbirci pokazali zavidnu količinu mašte pa tako, primjerice, kako smo već pisali, staroslavenski bogovi u priči Ivana Gregova na televiziji prate nogometnu utakmicu misleći da gledaju bitku u kojoj se igrači pokušavaju pobiti. Na kraju se i oni odluče uključiti pa strijelama, sjekirama i gromovima napadaju TV uređaj.

Priče bi se tematski mogle podijeliti na one koje govore o postanku svijeta i ljudi te prave herojske, a u nekima se već polako nazire sumrak bogova ili ih se pak smješta u zagrobni život, budući da su ih neki autori čak učinili smrtnima. Bilo je poželjno, ali ne i nužno, da pisci u svojim pričama koketiraju s elementima istarske kulture te da radnju nekako povežu s istarskim podnebljem, što je većina učinila, smještajući radnju u Istri ili pak koristeći razne ovdašnje toponime. Tako se zmaj iz priče Nikole Biliškova zove Draguć, Potjeh Antuna Hernauta se nastanio u Pazinu, a satiri iz priče Davida Kelečića su zaglavili u Marčani. Može se zaključiti da je postignut još jedan uspjeh u otvaranju Istre piscima i otvaranju pisaca Istri

Ivana Pomazan Mirko Grdinić Davor Šišović priče o starim bogovima Pula P14 Robi Selan SF i Fantasy priče

---