RIJEČ STRUČNJAKA: PROF. DR. SEJID TEŠNJAK O IZGRADNJI NOVOG BLOKA TEP C: Novi Plomin jamči samostalnost
17.9.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
ZAGREB - Učestale rasprave o izgradnji novog bloka TE Plomin - koje će kulminirati odlukom Skupštine Istarske županije o tome treba li organizirati referendum o energentu - dobrano su zbunile javnost. Dok neki tvrde da je najjeftiniji plin, drugi su za ugljen. Jedan od njih je profesor zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva dr. sc. Sejid Tešnjak.
Problematiku Plomina poznaje jer je bio član komisija koje su se bavile gradnjom novog bloka tog postrojenja.
Sigurna opskrba
- Kakav je značaj izgradnje Plomina III za energetski sustav?- Izgradnjom trećeg bloka hrvatski elektroenergetski sustav dobiva još jedno vrlo važno čvorište naponske razine 400 kilovata. Riječ je, prije svega, o za naš sustav vrlo jakom proizvodnom čvorištu koje će biti izvor djelatne snage i energije te će znatno poboljšati kvalitetu napona i u Istri i u čitavoj regiji. Jednako tako povećat će se tzv. suport i stabilnost frekvencije u elektroenergetskom sustavu.
Znatno će se povećati sigurnost opskrbe potrošača za daljnjih najmanje pedeset godina. Tehnički zahtjevi da blok Plomin C snage 500 megavata mora imati mogućnost otočnog pogona znači da tzv. elektroenergetsko područje Istre ne bi trebalo biti bez električne energije ako bi u možebitnim lošim scenarijima sustavu Hrvatske elektroprivrede prijetio totalni raspad ili blackout. Također, ne smije se zanemariti vrlo važnu tehničku činjenicu da će blok Plomin C imati i znatnu ulogu u povećanju statičke i dinamičke stabilnosti elektroenergetskog sustava Istre, kao i cijelog HEP-a.
- Hoće li se dogradnjom Plomina smanjiti uvoz struje? - Danas se uvozi između dvadeset i četrdeset posto ukupnih potreba za električnom energijom. Podaci pokazuju da sadašnja proizvodnja u Plominu pokriva približno 12 posto potreba (od toga Plomin 2 osam posto, a Plomin 1 četiri posto) za električnom energijom u Hrvatskoj. Izgradnjom novog bloka znatno bi se - možda i u cijelosti - smanjio uvoz, a u povoljnim bi se razdobljima struja mogla i izvoziti.
- Gledano s tehničke, stručne strane - u čemu su razlike između ugljena i plina kao energenata? - Razlike između ugljena i plina kao primarnih energenata u sustavima energetskih transformacija za proizvodnju električne ili toplinske energije ili u tzv. kogeneracijskim postrojenjima za jednakovremenu proizvodnju i električne i toplinske energije fizikalno i kemijski strukturno svakome su dovoljno jasne.
Ono što ih uvelike razlikuje su mjesta na kojima su njihova nalazišta u svijetu te kolike su zalihe. Problem se svodi na transportne putove, a ponekad i na globalno političko stanje. Temeljni cilj je dugoročno dobiti potrebnu količinu primarnog energenta sigurnim transportnim putom po tržišno prihvatljivoj cijeni, zajedno s jamstvom za redovnu i sigurnu opskrbu. Budući da je Hrvatska energetski ovisna i o ugljenu i o plinu, treba gledati na tehnološke, tehničke, ekonomske i ekološke aspekte njihova korištenja za potrebe proizvodnje električne energije. U tom kontekstu može se govoriti o cijeni proizvedene električne energije.
Globalna ocjena proizvodne cijene električne energije iz termoelektrana koje koriste ugljen, plin i mazut kao primarne energente pokazuje da su omjeri 1:2:3. Dakle, ugljen jedan, plin dva i mazut tri - iz čega je vidljivo da je ugljen dvostruko povoljniji izbor od plina.
Potencijalna opasnost
- Ima li plinska opcija prednost zbog plana gradnje LNG-a na Krku, odnosno zbog mogućnosti da Južni tok ide preko Hrvatske?
- Svaku opciju u smislu primarnog energenta treba pomno istražiti u smislu svih potrebnih zahtjeva i tehničkih kriterija. U konkretnom slučaju važna je informacija o cijeni plina iz LNG-a na Krku. Pitanje prolaska Južnog toka još je neizvjesno.
- Otkud se dobavlja ugljen za TE i koliko je on siguran energent u smislu dobavljivosti?
- Ugljen kao primarni energent za Plomin dobavljiv je iz velikog broja zemalja - Kolumbije, Južnoafričke Republike, Australije, Rusije. Siguran je u svakom pogledu.
- Hoće li novi blok Plomina na ugljen, za koji je raspisan natječaj, predstavljati veću ekološku prijetnju od postojeće termoelektrane? Bi li plinska elektrana bila posve bezopasna?
- Postojeći blokovi 1 i 2 u Plominu za sada imaju ekološki gledano visoku razinu čistoće stvorenih plinova u procesu izgaranja te su u tom smislu postignuti visoki standardi. Novi blok imat će, prema saznanjima iz projektne dokumentacije, još povoljniju strukturu sadržaja izlaznih plinova te se mogu očekivati još bolja ekološka stanja. Kad je riječ o pojmu bezopasne elektrane, može se općenito reći da je svaka elektrana potencijalna opasnost za okoliš.
Razgovarao Dubravko GRAKALIĆ
Sejid Tešnjak stručnjaci te plomin te plomin 3 plomin elektrana hep struja ugljen plin