Referendum: Plomin C na ugljen ide dalje
29.3.2015. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
"Plomin C ostaje i korača naprijed, mi stojimo i koračamo natrag", komentirao nam je jedan razočarani građanin kada je odmah po zatvaranju birališta bilo jasno s obzirom na nedovoljnu izlaznost građana, da je savjetodavni referendum na Labinštini propao. Točnije - nije valjan. Građani su se trebali izjasniti žele li Plomin C na ugljen ili ne žele, međutim, na birališta nije izašlo više od 50 posto od ukupno 20.544 birača.
Da bi referendum uspio, u svakoj jedinici lokalne samouprave izlaznost birača morala je biti 50 posto, plus jedan glas. Nije se to dogodilo u Gradu Labinu, kao ni u susjednim općinama, Raši, Svetoj Nedelji, Kršanu i Pićnu.
Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika, izjavio nam je, kako su mu osjećaji pomiješani.
- Zadovoljan sam što je referendum raspisan, jer je to praznik demokracije, na kojem građani sami mogu odlučivati o svojoj sudbini. Žao mi je što nije izašao dovoljan broj građana i ne znam hoće li im se ikad više pružiti takva šansa. Ne želim špekulirati o razlozima nedovoljne izlaznosti. Možda je jedan od razloga i taj što je većina građana mišljenja da će Vlada ipak učiniti po svome, i da njihov glas na referendumu ništa ne bi mijenjao. Velim možda, jer zbog čega mnogi nisu izašli znaju samo oni. Želim se iskreno zahvaliti svim onim građanima koji su to učinili, bez obzira kako su glasali. Ovaj referendum nije bio politički, jer zdravlje i čist okoliš ne prepoznaju političke opcije, ideologije ni stranačke boje. Svi mi udišemo isti zrak. No, ne predajemo se, usprkos neuspjelom referendumu. Idemo dalje u borbu za Plomin C bez ugljena, rekao nam je labinski gradonačelnik.
Da podsjetimo kako su sve jedinice lokalne samouprave Labinštine, na svojim sjednicama vijeća jednoglasno izglasale da se o tako važnoj investiciji pita građane, što po njima Vlada nije učinila, te su shodno tome raspisale savjetodavni referendum.
Plomin C na ugljen je investicija koju je Vlada proglasila strateškim interesom, vrijednosti 6,3 milijarde kuna, a da o tome nisu prethodno pitali građane, već im sve pokušali nametnuti. Stoga se i raspisao referendum.
Iako je tijekom kampanje koja je trajala više od mjesec dana, održano bezbroj tribina i konferencija na kojima su svoja izlaganja i ekološke studije građanima prezentirale udruge zelenih, liječnici i struka, odaziv birača nije bio dovoljan da bi referendum uspio.
Javnost se podsjećala na podatak kako Europska unija ima cilj do 2050. smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 80 do čak 95 posto, kako bi Hrvatska zbog Plomina C premašila dopuštene količine emisija CO2, te bi zbog toga morala plaćati skupe penale. Upozoravalo se na to kako je ugljen štetan po zdravlje lokalnog stanovništva. Da je riječ o zagađivaču i do sto kilometra udaljenosti od termoelektrane, kako je ugljen najlošiji izbor za stanovnike, prirodu i gospodarstvo. Na koncu jasno je kako sve učinjeno nije bilo dovoljno, da bi birači izašli na birališta u dovoljnom broju u svim jedinicama lokalne samouprave Labinštine.
Raspisani referendum bio je savjetodavni i kao takav, neobvezujući za Vladu i HEP, koji je već daleko odmakao u pregovorima s potencijalnim strateškim partnerom, japanskom korporacijom Marubeni. (Adriano ŠĆULAC)
