Reagiranje Mladena Bastijanića na izjave sa Sjednice gradskog vijeća: Apel za hitno rješenje problema vodozaštite Labinštine
23.5.2012. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Društvo
Ponukan izjavama gradonačelnika Tulia Demetlike na sjednici Gradskog vijeća Labina obraćam se javnosti ovim pismom. Čuvši izjavu gradonačelnika Labina : „Vode koji poniru prije Krapna (netko je dobacio na Pozzo Franz, a gradonačelnik je ponovio Pozzo Franz) ne utječu na naše izvore Fonte Gaia, Kokoti, Mutvica i Sveti Anton.
Kada sam to čuo srhi so me pasali. U životu nisam čuo opasniju izjavu. Laži sam se naslušao dosta. Taj isti gradonačelnik je dan ranije na istom Gradskom vijeću odgovarajući na pitanje vijećnika o Istarskom vodozaštitnom sustavu izjavio :"Nemojte misliti da fekalne stanice koje su izgrađene iz fonda IVS (kojeg i mi plaćamo kunu po metru kubnom utrošene vode) u unutrašnjosti Istre ne štite naše izvore - podzemlje je povezano."
Dakle fekalije u unutrašnjosti Istre štete našim izvorima, a ove naše fekalije koje poniru u Krapnu ne štete našim izvorima. Prestrašno!
Dok ovo pišem još osjećam strah i nelagodu i razmišljam: da li je moguće da upravo zbog takvog „razmišljanja" gradonačelnika nije ništa napravljeno da se ta voda koja prolazi kroz Krapanski zaljev stavi pod kontrolu.
Vode ne poniru prije Krapna nego u Krapnu. Pozzo Franz je u Krapnu, ali tu ne poniru vode nego je to mjesto spajanja vinežanskog i labinskog kraka Krapanskog zaljeva.
Vode u Krapnu poniru na tri mjesta i to :
- fekalne vode Labina poniru kod crkvice Svete Barbare, zaštitnice rudara
- jamske vode poniru prije mostića koji vodi u zatvorenu (rasturenu) tvornicu Prvomajska
- preostale vode, jamske i fekalne poniru, paralelno gledajući na kraju iste tvornice
U normalnim uvjetima sva voda ponire na ta tri mjesta tako da u Raši bude većim dijelom suh kanal. Vode koje poniru itekako imaju utjecaja na kvalitetu vode izvora Fonte Gaia i Kokoti.
Možda te vode nemaju utjecaj na izvore Mutvica (lijeva obala rijeke Raše na cca 5 km od ušća rijeke Raše) i izvor Sveti Anton (desna obala rijeke Raše cc 10 km od ušća).
Povijest nastanka voda izvora Fonte Gaia i Kokoti
Izvori Fonte Gaia i Kokoti su nekada bile „vrulje" Jadranskog mora. Krak Jadranskog mora je sezao sve do dna Raše, otprilike do zadnjih kuća u Raši. Krapanski zaljev je konstantno „snabdijevao" more sa vodom da bi u donjem dijelu, otprilike gdje je danas mjesto Raša bila i mala rječica (Krapanska rječica - Rio Carpano). U gornjem dijelu Krapanski potok je konstantno tekao stvarajući slapove do mirnijeg dijela. Krapanski potok se snabdijevao vodotocima i pritocima sa područja Ripenda Breg, Kature, Streljana, Labin. Taj je centralni krak onaj kojeg vidimo na mostu za Rašu, iznad „slapa". Kod tog novog mosta nalazi se stari rimski mostić kojeg nismo zaštitili, a kojeg je zub vremena uništio, uz naravno „zahvate" ljudi novijeg doba. Drugi veliki krak snabdijevanja Krapanskog potoka bio je onaj koji prolazi ispod drugog mosta za Rašu, a to su bile vode Dubrove, Vineža, Marcilnice, Ladenci. Treći krak se nalazi na početku Kapelice na mjestu gdje je nekad bio izvor, a to su vode Brda, Blata, dijela Presike. Četvrti krak je također na Kapelici, a to su vode Blata, Rogočane, Kapelice. Peti pritok su vode Škrljeva, Brega Ivanovci, Rogočane. Šesti pritok su vode Vicana, Svetog Bortula. Sedmi pritok su vode Zartinja, Svetog Bortula, a osmi pritok su vode Topita.
Ponavljam, sve te vode su zajedno sa pritokom iz Letajca i područja Špeharice (neistražena gradina iznad Kokoti) „stvorile" bazen iznad mora (jedan do dva metra nadmorske visine) -izvore Fonte Gaia i Kokoti.
Ljudi su svojim građevinskim i ostalim zahvatima poremetili većinu tih vodotokova da bi danas preostali vodotokovi povremeno bili bujice, a ostao nam je samo konstatni „vodotok", onaj iz fekalne stanice Labin, koji ponire u podzemlje i jamske vode koje izlaze iz rudnika kod crkvice Svete Barbare (galerija Leone) koje također poniru u podzemlje.
Tridesetih godina prošlog stoljeća isušen je dio Krapanskog zaljeva (područje mjesta Raša do područja Dunišnice) te se je na tom području dobilo poljoprivredno zemljište koje se nekada obrađivalo i davalo voće i povrće za potrebe rudara koji su se hranili u „Četvrtom obroku" u Raši i Labinu. Uz poljoprivredno zemljište „dobilo" se i izvor Fonte Gaia (izvor Radosnica) i upravo mu naziv govori što je značio za ljude. Ako taj izvor ne zaštitimo netko će ga u budućnosti nazvati „Suznica". Bit će kasno plakati.
Raša je izgrađena tridesetih godina prošlog stojeća. Kroz Rašu je napravljen novi lijepi kanal koji je sakupljao vode Krapanskog potoka i vodio ih lijevim i desnim izgrađenim kanalom u more. Fekalne vode Raše su odlazile podzemnim cijevima i kanalima u fekalnu stanicu na dnu Raše. Sistem je bio tako napravljen da samo u slučaju začepljenja fekalnog kanala fekalije su prelijevale u oborinski kanal i zajedno sa oborinskim vodama kontrolirano i nepropusno odlazile u more. U tom sistemu funkcionirale su i takozvane „kačate" koje su imale zadatak ispiranja kanala fekalnih voda (slično vodokotlićima u stanovima). Isti sistem je bio i u Podlabinu.
Danas Raša nema fekalne stanice. Fekalni kanali su zapušteni, a možda na dijelovima i urušeni. Fekalije odlaze u otvoreni kanal na dnu Raše, a dio i direktno u podzemlje. Čudim se ljudima koji stanuju u Raši da trpe taj smrad. Žalim i ljude koji stanuju u Krapnu. Nekad je to bio među najljepšim dijelovima Labinštine, a danas ti ljudi trpe nemar društva koje ih okružuje.
Ca još reć. Građani Labinštine već petu godinu plaćaju „solidarnu" naknadu u IVS. Do sada je navodno sakupljeno sto i nešto milijuna kuna (na nivou Istre). Od tih sto miliona, sedam ili osam miliona je naših para. Što je od tih novaca učinjeno za Labinštinu.
Po riječima Tulia Demetlike za Labinštinu je napravljen projekt fekalne stanice Topit, to jest ništa ili malo. Za puno manje novaca od sedam milijuna treba pod hitno napraviti :
Vatrogasno rješenje do konačnog rješenja :
a) Sanirati rupe u kanalima u krapanskom kanalu da voda ne ponire u podzemlje
b) Fekalne vode Labina „uhvatiti" u cijevi te ih voditi u duboko more (cijevi se mogu postaviti po trasi rudarske pruge Krapan-Bršica.
c) Jamske vode iz VIII horizonta galerije Plomin - Krapan, izlaz Leone pustiti da idu postojećim kanalom kroz Rašu (to su dobre vode koje se mogu upotrijebiti za zalijevanje i za bazen u Raši.
Za konačno rješenje napraviti sveobuhvatni projekt kanalizacije i odvodnje krapanskog zaljeva, tj. većeg dijela Labinštine te „povući" novce iz Europskih fondova ne čekajući izvršenje projekta IVS. Ako čekamo, bit će kasno.
Pogledajte na www.safu.hr kako to rade puno manje sredine od Labinštine.
Apel svim vijećnicima Labinštine da ponovno pročitaju moje pismo upućeno njima te da svi skupa pronađemo hitno rješenje za problem vodozaštite Labinštine.
Mladen Bastijanić
Povezana vijest:
Bastijanić Mladen: Problematika vode na području Labinštine
vodovod vodozaštita voda život zdravlje fekalija krapan mladen bastijanić