Reagiranje iz HEP-a na članak „STOP UVOZU UGLJENA IZ KOLUMBIJE

Reagiranje iz HEP-a na članak „STOP UVOZU UGLJENA IZ KOLUMBIJE

20.2.2016. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

U cijelosti objavljujemo reagiranje iz HEP-a na navode objavljene u članku: „STOP UVOZU UGLJENA IZ KOLUMBIJE“, autorice Danijele Bašić-Palković, koji je objavljen na portalu www.labin.com 19.2.2016. a preuzet s Glasa Istre.

 

Naime, netočno je, tendenciozno i zavaravajuće za čitatelje dovoditi u ikakvu vezu događaje, nepravilnosti u radu, količine onečišćenja i zdravstvene posljedice od rada termoelektrane Vado Ligure s radom TE Plomin. Najvažnija je razlika u tome u tome da je talijanska elektrana uz  kameni ugljen koristila i petrol-koks (naftni koks; energent koji se proizvodi koksiranjem sirovina dobivenih iz ostataka primarnih i sekundarnih procesa prerade nafte) s visokim sadržajem sumpora. U termoelektrani Plomin koristi se isključivo visokokvalitetni kameni ugljen koji sadrži od 0,3 do 1,4 % sumpora, koji se doprema iz različitih svjetskih izvora. Napominjemo da smo o istom predmetu na netočno izvještavanje upozorili uredništvo Glasa Istre u reagiranju na članak „Talijani zatvorili „karbonjeru", istarski zastupnici podijeljeni oko Plomina C" (Glas Istre, 20. ožujka 2014.)

Kakvoća zraka na području TE Plomin prve je kategorije, što potvrđuju javno dostupni i provjerljivi podaci s mjernih postaja u okolici TE Plomin. Zato su vrlo nekorektne insinuacije da TE Plomin izaziva ili će izazvati jednake zdravstvene posljedice kao  Vado Ligure. Tako je primjerice Studija „Epidemiološka analiza specifičnih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva Grada Labina i općine Kršan u odnosu na lstarsku županiju, RH i druge odabrane gradove" (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2011.), pokazala da nema značajnijih odstupanja u usporedbi s drugim gradovima, u vezi s potencijalnom izloženošću stanovništva onečišćenjima zraka. I recentni znanstveni rad pod naslovom: „Značaj dugogodišnjeg praćenja pobola od malignoma na malom epidemiološkom području" autorica dr. Suzane Mušković i dr. Danijele Lazarić-Zec, djelatnice Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, na temelju statističke obrade podataka iz nacionalnog Registra za rak, pokazuje da u komparaciji s pobolom u Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj, Labinština ne odskače u pobolu od malignih oboljenja.

Što se tiče korištenja sirove vode iz Bubić jame ono je regulirano koncesijskim ugovorom te je 11 puta manje od količine navedene u tvrdnjama u članku.

 

 

PR

 

 

ugljen bubić jama ugljen hep reagiranje te plomin tep c te plomin 3 tribina

Remax Labin