Prvi plač više vrijedi u Kršanu

18.5.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

LABIN - "Jednokratna novčana potpora za novorođene lijepa je gesta lokalne zajednice, budući da ju nije obavezna isplaćivati, no nipošto ne može utjecati na odluku hoćeš li imati bebu", poručuje mlada mama iz Kršana, općine koja s jedinstvenih 4.000 kuna za svako dijete prednjači na Labinštini u tim proračunskim izdvajanjima.

Neovisno o tome doživljavaju li se te naknade svojevrsnom pronatalitetnom mjerom, ili tek znakom pažnje i ohrabrenjem novopečenim roditeljima, svakako su vrijedne tematiziranja.

Kako Labinština "boduje" prvi plač u odnosu na Sv. Petar u Šumi koji, kao istarski rekorder, prvorođeno dijete nagrađuje s 4.000, drugo s 5.000, a treće i svako sljedeće sa 7.000 kuna? Toj općini uz bok su Bale s jedinstvenih 5.000 kuna za svaku bebu.

 

U Gradu Labinu tu stavku nazivaju "pomoć za opremu za novorođenčad": prvo dijete dobiva tisuću, drugo 1.500, a treće i svako sljedeće 2.000 kuna. Sv. Nedelja prvu bebu u obitelji podupire s 1.500, drugu s 2.000, a treću i svaku iduću

s 3.000 kuna. U općini Pićan, pak, prvo novorođenče ima tisuću kuna, a svako sljedeće još toliko (npr. treće dijete 3.000 kuna). Raša se, pak, odlučila za jedinstvenih 1.500 kuna.

- Nezahvalno je uspoređivati naknade, jer ovise o visini proračuna jedinica lokalne samouprave, njihovoj politici, odnosno prioritetima, ali i budžetskim obavezama, koje su u slučaju gradova veće negoli one općina, upozorava mama s početka teksta, inače diplomirana ekonomistica.

Kršan je - s najvećim proračunom od općina na Labinštini (lani 18,1 milijun kuna) - ove godine predvidio namjenskih 120 tisuća kuna, samo pet tisuća manje od Labina (prošlogodišnji budžet 69,4 milijuna). Sv. Nedelja rezervirala je 50 tisuća, pet tisuća više od Raše, a Pićnu je dovoljno 28 tisuća kuna.

- Kolikogod da dobiješ, dobro dođe. Možeš, doduše, kupiti samo nešto od opreme za bebu. U tu svrhu i HZZO-a daje jednokratnih 2.300 kuna.

O pravoj pronatalitetnoj mjeri mogli bismo govoriti da je posrijedi mjesečna potpora lokalne zajednice od barem tisuću kuna na godinu dana. Time bi se dijelom pokrilo drugo polugodište porodiljskog dopusta, kada više ne primaš naknadu HZZO-a u visini prosječne plaće, već, ovisno o primanjima, samo 1.600 ili 2.500 kuna, zaključuje naša sugovornica.

I Valdi Runko, kršanski načelnik - koji je, za Labinštinu visoke, naknade bebama naslijedio od prijašnje općinske vlasti - potpore doživljava kao simboličan dar obitelji.

- Daleko je važnije djeci osigurati budućnost u ovom kraju kroz razvoj gospodarstva,

kao temelja svake lokalne zajednice. Ipak, drago nam je da prednjačimo u naknadama koje, usprkos recesiji, nećemo smanjivati, jer to godišnje izdvajanje ne utječe na realizaciju razvojnih programa općine, a potpore su nekim obiteljima itekako dobrodošle, kaže Runko.

Labinština je koncem 2010. brojala 116 stanovnika manje nego godinu dana ranije, čime je nastavljen negativan demografski trend iz prijašnjih godina. U gradu je lani isplaćeno 90 naknada novorođenima, u općini Raša 29, Sv. Nedelji 28, Kršanu 32, Pićnu 11, što znači da je prošle godine rođeno 190 beba.

U odnosu na preklani, mali "baby boom" doživio je Kršan, gdje je rođeno 60 posto više djece. I. RADIĆ

 

Foto: ilustracija

 

djeca novorođenčad beba naknada financiranje društvo

---