Projekt zaštite i valorizacije jedinstvene sorte masline Plominka - masline za buru

Projekt zaštite i valorizacije jedinstvene sorte masline Plominka - masline za buru

5.1.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

PLOMIN - Maslina sorte plominka upečatljiva je po onome što ju je stvorilo – po buri. Obroncima Plominske gore ovaj vjetar nemilice brije pa su prirodnom selekcijom opstala samo stabla otporna na hladnoću. Morfološke karakteristike sorte i kvaliteta ulja koje daje za znanost su nepoznanica, ali je u godini za nama učinjen značajan korak naprijed u istraživanju, sve imajući na umu da bi brend s nazivom drevnog istarskog gradića mogao postati još jedan dragulj istarskog maslinarstva, okrunjenog svjetskim priznanjima.

Unutar Udruge za grad Plomin, kojom predsjeda Eđeo Brenčić, stvoren je poseban ogranak za plominku, koji vodi Igor Runko iz Kožljaka, jedan od 20 maslinara iz kršanske općine zainteresiranih za ovu sortu.
Brenčić i Runko odveli su nas u maslinik koji održavaju otac Nevio i sin Nenad Bučić, točnije u stari dio maslinika gdje se nalazi četrdesetak stabala plominke, starih oko sto godina.

- Ovo je najočuvaniji ostatak nekadašnjih plominskih maslinika. Bio je sav zarastao i najprije ga je trebalo očistiti. U šikarama oko grada može se pronaći još stabala, od kojih su neka niknula sama, kaže Brenčić.
U sklopu projekta utvrđivanja karakteristike sorte, koji je otpočet prije godinu dana pod vodstvom Đanija Benčića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, odavde su uzete reznice iz kojih je u rovinjskom rasadniku »Darko« uzgojeno oko 400 sadnica.

- Reznice su se u visokom postotku primile. Preostaje nam vidjeti kako će reagirati pri presađivanju u vaze i potom u zemlju. Planiramo da bismo 2010. godine mogli početi s nasadima, što znači da prve plodove možemo očekivati oko 2015. godine, kaže Runko.
Nevio Bučić prisjetio se vremena kad su njegovi roditelji brali masline.
- Posljednji put smo ulje od ove sorte napravili 1964. godine, kada sam imao devet godina. Teško je reći po čemu se razlikovalo od ulja drugih maslina, kaže on.
Ni prof. Benčić nije nam zasad mogao reći puno više. »Sigurni smo da je to vrlo rana sorta, koja se, primjerice, bere od osam do petnaest dana ranije od buže, te da se od nje može napraviti ekstradjevičansko ulje. Ako se s berbom zakasni ulje je slatkasto, slično onome od bjelice«, rekao nam je u telefonskom razgovoru.

Zanimljivo je da se on u svojim istraživanjima oslanja na Cres jer ondje od 400 tisuća stabala maslina petina ili 80 tisuća otpada na plominku. Nedvojbeno je da su je Cresani na otok donijeli smatrajući je po nečemu posebno vrijednom. Ponukani istraživanjima neki su maslinari prošle godine napravili čista plominkina ulja. Benčić za ovu godinu najavljuje još jednu genetsku analizu sorte te točan opis listova i plodova, o čemu će održati predavanje.

Projekt podupiru Općina Kršan i Istarska županija, a zanimanje za njega na Labinštini uzima sve više maha.

 

Napisao i snimio Robi SELAN

plominka sorta masline masline sorta eđeo brenčić igor runko nenad bučić gospodarstvo Plomin bura maslinici maslinovo ulje