Prezentacija druge faze istraživačkog projekta Identitetski sustav (brend) grada Labina

30.1.2013. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo

Sinoć je u prostorijama Grada Labina održana prezentacija druge faze istraživačkog projekta Identitetski sustav (brend) grada Labina koji je na temu istraživanja interne i eksterne javnosti grada te kreativnih potencijala zajednice proveden od lipnja do studenog 2012. Rezultate istraživanja predstavio je dr.sc. Feđa Vukić, autor i voditelj istraživačkog tima.

Ova studija predstavlja nastanak istraživanja u projektu Identitetski sustav (brend) grada Labina, a nakon što je prvom studijom iz 2010. napravljena temeljna skica stanja identiteta i percepcije vrijednosti zajednice od strane ključnih dionika grada. Ovom studijom istražilo se mišljenje interne javnosti (građana) o elementima identiteta kao i mišljenja eksterne javnosti o tim istim elementima. Time se htjelo postići usporedbu samopercepcije s percepcijom izvana. Uz to studija dodatno dokumentira vizualna razmišljanja građana i stranaca o pojmu „Labin“, što je poslužilo kao poseban element za interpretaciju stanja identiteta grada.

Za ovaj dio istraživačkog projekta iskorištena je metoda istraživanja javnog mnijenja zatvorenim upitnikom prema slučajnom uzorku, s jednim otvorenim pitanjem, kombinirana s vizualnim anketiranjem stavova građana. Kvantifikacije stavova povezane su s istaknutim kreativnim idejama građana, kako bi se brojčane činjenice nadopunile s vizualnim semantičkim strukturama. To iz razloga da bi se dobila čim cjelovitija slika o identitetu grada i njegovim temeljnim vrijednostima. Istraživanje interne javnosti provedeno je u razdoblju svibanj – lipanj 2012. na uzorku od 173 ispitanika. Istraživanje eksterne javnosti provedeno je tijekom srpnja i kolovoza 2012. na slučajnom uzorku od 87 ispitanika.

Iz rezultata istraživanja interne javnosti (građani) i usporedbom s rezultatima istraživanja eksterne javnosti (gosti, turisti) proizlaze sljedeće ključne spoznaje:

ispitanici dominantno percipiraju kulturnu povijest kao važnu, kako povijesnu baštinu tako i pojedine kulturno-umjetničke inicijative koje se događaju u suvremenosti
stari grad je najjače percipiran kao važan element identiteta
oko projekta „podzemni grad“ postoji podvojeno mišljenje, jednak je broj onih koji ga smatraju važnim i onih koji to nisu u stanju procijeniti
što se tiče poljoprivrede, ribarstva i gospodarstva dosta je odgovora koji ističu nemogućnost procjene uz istovremeno isticanje važnosti, dok je trgovina nedvojbeno istaknuta kao važna
obrazovanje se u najvećem broju odgovora ističe kao važno
narodna kultura i govor su istaknuti kao važni, kao i gastronomska ponuda, u vrlo visokom postotku odgovora
turizam i sve aktivnosti vezane uz turizam u postotku su najviše percipirane kao važne
simboli/personifikacije zajednice: po rangiranju, od najznačajnijeg do najmanje značajnog: Labinska republika, Matija Vlačić Ilirik, Giuseppina Martinuzzi, Sentona
unutar elemenata moderne kulturno-povijesne baštine Labinska republika je nedvojbeno percipirana kao najznačajnija

Međutim, analiza eksterne javnosti pokazuje da se vrlo malo tog identitetskog profila vidi iz perspektive gostiju, dakle u turizmu koji čini dominantan dio gospodarskog profila grada Labina. Većina gostiju još uvijek dolazi zbog odmora, sunca i mora, a istovremeno znaju vrlo malo ili ništa o kulturnoj ponudi ili povijesti. Kao i većina gostiju koja dolazi u hrvatsku tako i turisti u Labinu (Rapcu) uglavnom ravnaju prema kriteriju cijene. Ipak rado će sudjelovati u spontanom ili organiziranom upoznavanju s kulturno-povijesnom baštinom. Značaj starog grada je tu neprijeporan, kao krajobraznog simbola i kao sadržaja koji dopunjava uobičajenu turističku ponudu. Istovremeno, kulturna baština moderne industrijske epohe (rudnici, Labinska republika) još uvijek imaju nisku razinu „vidljivosti“ kod turista, dok su vrlo važni internoj javnosti (građanima).

brendiranje brend feđa vukić zoran rajković