[Preporuka HZZ-a] Na Labinštini smanjiti studente ekonomije, povećati elektrotehničare i nastavnike kemije,biologije i zemljopisa
31.1.2013. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Obrazovanje
Već treću godinu za redom iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stižu preporuke da se smanje upisi na studij ekonomije jer je osoba ove struke previše kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u Istarskoj županiji. Ovi se podaci temelje na broju studenata na fakultetima, prijavama nezaposlenih, iskazanim potrebama poslodavaca te prognozi potreba tržišta rada za pojedina zvanja. Prema toj analizi budući će istarski brucoši lakše do posla ukoliko ove jeseni upišu studij medicine, stomatologije, računarstva i elektrotehnike, ovisno o tome u kojem će gradu na Poluotoku živjeti i raditi, jer nije svugdje potreba za određenim kadrom ista. Za one koji pak žele studirati prirodne znanosti morali bi se orijentirati na nastavnički smjer jer jedino škole traže takvu struku, odnosno postoji potreba za profesorima kemije, biologije, fizike matematike, informatike, geografije…
Ni engleski više nije garancija
U odnosu na preporuke iz ranijih godina primjećuje se da je sve manji popis studija u kojima bi se trebala povećati upisna kvota pa ispada da su gotovo sve struke postale višak, a što je jasni pokazatelj ekonomske krize u zemlji. Za razliku od lani mladima iz Istre se tako više ne preporuča upisivati strojarstvo, geodeziju ili socijalni rad kao ni engleski jezik koji je ranije bio gotovo sigurna karta za posao u školama.Iako HZZ preporuke daje na temelju Vladine uredbe za upisnu politiku za fakultete, jer je jedna od mjera izlaska iz krize upravo usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, Zavod nema ingerencije narediti fakultetima ili školama smanjene upisne kvote, već to može učiti samo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ono je pak lani uvjetovalo ekonomskim fakultetima da ne smiju masovno upisivati studente, odnosno da u roku tri, sada već dvije godine, moraju sniziti broj upisa na način da na svakog profesora “dolazi” maksimalno 30 studenata. Pročelnik Odjela za ekonomiju i turizam “dr. Mijo Mirković” s pulskog sveučilišta Valter Boljunčić kaže da su kao i ostali ekonomski smjerovi dužni smanjiti upisnu kvotu, a što su već počeli. Zasada na jednog profesora upisuju 34 studenata, a cilj im je omjer spustiti čak ispod preporuke Ministarstva. Ipak, kada se gledaju podaci upisa, na godinu se samo u Puli upisuje 300tinjak studenata, ne računajući one koji će ekonomiju studirati u drugim gradovima.
Na medicini nema slobodnih mjesta
- Nitko ne tvrdi da je manjak ekonomista, ali sada je kriza i niti u jednoj struci nije lako pronaći posao. I inženjeri se danas teško zapošljavaju, iako se za njih govorilo da u ponedjeljak diplomiraju, a u utorak već pronađu posao. Apsurdno je, ali na medicini nema slobodnih mjesta, a upravo je taj kadar deficitaran, dakle ne obrazujemo dovoljno ljude u struci koja je tražena i tu vidim veći problem. Kada se gleda po strukturi zanimanja, i dalje su ekonomisti, pa zatim pravnici, najtraženije na tržištu rada, ističe Boljunčić. Navodi podatak da je lani u evidenciji HZZa bilo 265 nezaposlenih ekonomista s visokom stručnom spremom pri čemu 131 koji su prethodno bili zaposleni te 134 bez radnog staža te zaključuje da je stopa nezaposlenosti za ekonomiste oko 35 posto. Dokument HZZa koji detaljno analizira svaki dio Istre pokazuje da bi na Puljštini, osim ekonomista, upise trebalo reducirati i na studiju iz talijanskog i hrvatskog jezik, povijesti, kineziologiji te na politologiji. Za razliku od lanjske godine u ovoj se ne traži smanjenje kvota na studiju predškolskog odgoja, ali svejedno se i dalje među suficitarnim kadrom pojavljuju oni koje obrazuje pulsko Sveučilište Jurja Dobrile. Izuzetak su kineziologija i politologija, no, naravno, preporuke HZZa ne se odnose na specifičan fakultet, jer mladi mogu studirati talijanistiku i u Zagrebu ili Rijeci, a ne nužno u Puli.
Labin (i općine Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja)
- povećati: elektrotehnika, nastavnički smjer za kemija, biologija, geografija
- smanjiti: ekonomija
NAPISALA Maša JERIN
Foto: Novi list