Postanite član KUD Zlatela iz Kršana

Postanite član KUD Zlatela iz Kršana

8.10.2014. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Kultura

Svi koji su sigurni da žele postati članovi Zlatele, članski karton mogu skinuti, ispuniti i donijeti na upise prema dogovoru sa voditeljima.
Članski karton:  https://jumbo.iskon.hr/dl/cb3aadf2-223a-4704-b57f-39fd78593d39

 

 
 

Crtice o KUD-u Zlatela

 

Tradicija je u gradnji istarskih narodnih instrumenata, kantu, svirci i ples postojala, ali se nije održala. Još tamo davne 1967. godine, odlaskom nekih obitelji koje su gajile svirku i kanat po starinski u Ameriku, ta tradicija je na Kršanštini nestala.

Takvo je stanje u Kršanu dočekalo i osnivanje KUD-a Zlatela, 19.01.1997.

 

U anketi koja je krajem 1996. godine provedena u osnovnim školama u Čepiću, Potpićnu i Vozilićima, zabilježena je iznenađujuće velika zainteresiranost učenika za narodnu umjetnost.

To je bio dovoljan signal da Poglavarstvo i Općinsko vijeće preporuče osnivanje kulturno-umjetničkog društva.

 

Tako je trinaest osnivača, na čelu s petoricom članova inicijativnog odbora, 19.1.1997. godine, povodom pedesete godišnjice smrti Ivana Fonovića Zlatele, poznatog izrađivača istarskih autohtonih narodnih glazbala, osnovalo kulturno umjetničko društvo njegova imena.

Dva mjeseca nakon toga KUD Zlatela je brojao 180 članova.

 

KUD se organizirao u više sekcija i to sekciju za ples, sekciju za svirku i kanat. U članstvu imamo i harmonikaše koji sviraju dijatonsku harmoniku trieštinu, pa smo zato nabavili i istarski bajs sa dvije strune.

Tako su stečeni uvjeti da osim balona, istarske polke i plesova balo di kantriga i balo di kušin, koji se plešu uz izvorna istarska narodna glazbala kao što su mih, sopele, šurle i volarice, naši tancadori mogu plesati i šetepaši, polku spašo, špic polku i mazurku, plesove koji su se jednom plesali u okolici Šušnjevice, dijelu naše Općine nastanjenu Istrorumunjima, odnosno Istrorumerima.

 

Tijekom ovih 17 godina postali smo poznati i priznati u Istri i šire.

Obišli smo svi zajedno međunarodne festivale u Kopru, Škofja Loki i Piranu u Sloveniji, Plzenu u Češkoj, dva puta smo bili u Beilngriesu u Njemačkoj, tri puta u Belgiji, IGF Grand prixu u Puli i Rapcu, Leronu u Vodnjanu, Susretu Seljačkih sloga u Osijeku, četiri puta na Vinkovačkim jesenima, Dječjim Vinkovačkim jesenima, Zlatnoj sopeli u Poreču, pet puta na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, na smotri Na Neretvu misečina pala u Metkoviću...

 

Sopci, kantadori i kantadorke su sopli i kantali kod naše ambasade u Beču, Casa della muzica u Trstu, u Ivanić Gradu na Smotri muških pjevačkih skupina Hrvatske i u Buševcu na Međunarodnom festivalu tradicijskih glazbala , Etnoistri u Šmarju.

Specifičnosti dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja koje je zaštićeno u registru nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a naši sopci i kantadori posebno njeguju i to kao živu tradiciju. Zlatelini sopci i kantaduri imali su čast biti dio nacionalne ekipe i predstavljati hrvatsku kulturu u Mađarskoj, Francuskoj i Belgiji, dok smo prošle godine nastupili u Portugalu na sajmu ugroženih jezika.

Oni, koji se dobro razumiju u folklor, kažu da dobro predstavljamo Istru u Hrvatskoj i Hrvatsku u svijetu. Mlađi uzrasti također su veoma prisutni na svim dječjim smotrama folklora, a nastupili smo i na jednoj od najpoznatijih dječjih smotri folklora u Vinkovcima. Ove godine osvojili smo 2. mjesto na međunarodnoj smotri folklora GOSPOJINA 2014 u Livnu.

 

2006. godine smo učinili korak naprijed. Prezentirali smo jedan kompletan stari običaj. Običaj ženidbe na Kršanštini. I to na osnovu vjerodostojnih dokumenata nađenih u Beču. To glazbeno-scensko djelo Kršonski pir, sačinjeno od devet scena, u osamdeset minutnom programu se odvija ulicama starog grada Kršana.

 

Konačno smo se okušali i u izdavaštvu. Povodom deset godišnjice osnivanja smo izdali trostruki CD album s knjigom Vrime je... Da bude zabilježeno ono što se u tom razdoblju naučilo.

 

Posljednjih pet godina organiziramo povodom svečanih dana općine Kršan zanimljivu kulturnu večer naziva „Pod ćoricu", uz težnje da skupina folklornih entuzijasta stvoriti intimni ambijent ljetne večeri s okusom folklornog izričaja. Realizacija susreta kretala se u smjeru edukacije i prezentacije, okupljanjem predavača i pjevača oko okruglog stola.

Svaki pojedini predstavnik skupine uveo nas je u svijet svog pjevanja i cijeli program protekao je u neformalnosti, te interakciji publike i izvođača međusobno.

 

Dvije tisuće i desete godine smo u Zagrebu osvojili prvo mjesto na natjecanju plesnih parova hrvatske DRMEŠ - DA! izvedbom balona u konkurenciji plesnih parova i plesova iz cijele hrvatske što svakako smatramo kao veliku potvrdu za dugogodišnji rad i stvaralaštvo.

Jedni smo od rijetkih a možda i jedini u Istri koji su uspješno rekonstruirali RUŠNJAK , pokrivalo za glavu koju su žene u prošlim vremenima obavezno nosile ali se tradicija jednostavno izgubila dolaskom modernijih običaja.

 

Posebno se ponosimo sa mladim sviračima i pjevačicama iz škole sviranja i pjevanja iz razloga što od samog osnivanja pa naovamo, naši vrijedni članovi stalno osvajaju nagrade na natjecanjima ovakve vrste.

 

Ustrojstvo "Zlatele":

 

Predsjednik: Zoran Karlić

Potpredsjednica : Sanja Baćac

Tajnik: Jelena Vickić

Blagajnik: Mate Despot

Branimir Šajina: član IO-a i bivši potpredsjednik Kud-a Zlatela

...

Voditelji plesnih sekcija...

Starije plesne skupine: Branimir Šajina i Saša Runko

Srednja plesna skupina : Saša Runko

Najmlađa plesna skupina : Jelena Vickić.

Početnici: Sanja Baćac

Škola sviranja na tradicijskim instrumentima: Armin Poldrugovac (glazbena pratnja violine i bajsa - u ovom sličaju trieštine i bajsa) i Zoran Karlić (dvoglasje tijesnih intervala, autohtonih glazbala...)

 

 

Predsjednik :

Zoran Karlić


 

kud zlatela folklor kultura tradicija zoran karlić

Remax Labin