Početak 2008.- na snazi niz novih zakona (pregled)

3.1.2008. // Legalis.hr // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

S početkom 2008. na snagu stupa i novi Zakon o računovodstvu prema kojemu će velike tvrtke primjenjivati Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), a male i srednje Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (HSFI).

Niz novina donose i izmjene Zakona o trgovačkim društvima koje će stupiti na snagu od 1. travnja 2008. godine.

Jedna od najvažnijih novina je mogućnost da društva, uz dualistički model korporativnog upravljanja (uprava i nadzorni odbor), odaberu monistički oblik upravljanja s upravnim odborom.

Prema procjenama, monistički ustroj bit će zanimljiv uglavnom obiteljskim kompanijama i stranim tvrtkama koje po tom modelu rade izvan Hrvatske.

Izmjenama se kod dioničkih društava ukidaju dionice koje glase na donositelja, a ostaju samo dionice koje glase na ime, propisuju rokovi za stjecanje i dospjeće dividende, obvezuju uprave dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću da jednom godišnje podnesu i objave izvještaje o stanju društva, itd.

S početkom godine na snagu je stupio i novi Zakon o prijevozu opasnih tvari kojim se detaljno regulira prijevoz tih tvari, obveze svih subjekata, postupanje u slučajevima incidenata, a predviđa i da sve pravne i fizičke osobe sa sjedištem u Hrvatskoj koje se bave prijevozom opasnih tvari imenuju najmanje jednog sigurnosnog savjetnika za prijevoz opasnih tvari. Također predviđa da Vlada osnuje posebno Nacionalno povjerenstvo za prijevoz opasnih tvari.

Prvi dan 2008. ujedno je i dan stupanja na snagu izmjena nekoliko zakona iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, novog Zakona o strancima koji regulira i rad stranaca, te izmjena Prekršajnog zakona kojima se uz ostalo uvode dvostruko dulji zastarni rokovi (dvije godine za pokretanje i četiri za okončanje prekršajnog postupka), te propisuje mogućnost da se pravnim osobama izrekne najviša prekršajna kazna do iznosa od milijun kuna.

Od 1. siječnja 2008. počinje primjena odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji koje decentraliziraju izdavanje dozvola potrebnih za gradnju pa će ih umjesto ureda državne uprave izdavati upravna tijela velikih gradova (s više od 35.000 stanovnika) i gradova županijskih sjedišta, svaki na svom području, a na preostalom području županijska upravna tijela.

Riječ je o člancima 343. i 344. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Taj je Zakon inače stupio na snagu 1. listopada 2007., a donosi smanjenje broja dozvola (upravnih akata) potrebnih za gradnju i uporabu građevina.

Za gradnju stambenog objekta površine do 400 četvornih metara i zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti površine do 600 četvornih metara umjesto lokacijske i građevne dozvole potrebno je samo rješenje o uvjetima gradnje, a za njezinu uporabu umjesto uporabne dozvole dovoljno je tijelu koje je izdalo spomenuto rješenje dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera.

Za gradnju ostalih građevina umjesto lokacijske i građevne dozvole potrebna je samo lokacijska dozvola i potvrđen glavni projekt. Postupak potvrđivanja glavnog projekta znatno je jednostavniji i brži od postupka izdavanja građevne dozvole. Za te je objekte potrebna uporabna dozvola.

Za tehnološki zahtjevnije građevine (rafinerije, industrijski pogoni) potrebna je lokacijska i građevna dozvola te objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. Te dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njih je potrebna i uporabna dozvola.

Za stambene objekte do 400 četvornih metara koji su izgrađeni bez lokacijske i građevne dozvole, a nalaze se u građevnom području i nisu suprotni prostornom planu, potrebno je rješenje o izvedenom stanju. Za veće takve građevine potrebna je i lokacijska dozvola i potvrda izvedenog stanja.

Po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji koji je stupio na snagu 1. listopada 2007. povezana su upravna područja prostornog uređenja i gradnje u jedinstven sustav, uvodi se i urbana komasacija kao instrument kojim se omogućuje uređenje građevnog zemljišta u naselju te pojačava uloga zaštite okoliša u području planiranja i gradnje. Taj je Zakon, navodi Ministarstvo, jedan od koraka k usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom za područje gradnje, posebno u dijelu energetske efikasnosti. U Zakon su uneseni instrumenti zaštite prostora koje je donijela Vlada, dodatno je pojačano sudjelovanje javnosti u procesu donošenja prostornih planova te je propisano da se planovi moraju donijeti devet mjeseci nakon provedene javne rasprave. U suprotnom javna se rasprava mora ponoviti jer je uočeno da između javne rasprave i donošenja plana prođe tri, četiri i više godine, što je, navodi Ministarstvo, nedopustivo.

Zakon je prihvaćen u Hrvatskom saboru 6. srpnja 2007.

Od jučer je na snazi izmijenjeni Obiteljski zakon, kojim je izbrisana gornja dobna granica za posvajanje djece i značajno postrožen odnos prema roditeljima koji izbjegavaju uzdržavanje djece s kojom ne žive.

Zakonom je prvi put određen minimalan iznos za mjesečno uzdržavanje koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Ovisno o dobi, taj se iznos kreće od 17 do 22 posto prosječne plaće.

Kako bi se stalo na praksi da roditelji plaćanje uzdržavanja izbjegavaju lažnim prikazivanjem prihoda, sudovi će pri određivanju visine alimentacije ubuduće u obzir uzimati cjelokupnu imovinu, a ne samo plaću roditelja.

Imovinu će određivati po podacima ministarstava financija i unutarnjih poslova, Fine i drugih institucija.

Kod prisilne naplate alimentacije, dužniku će se moći uzeti do tri četvrtine ukupnih prihoda, a ta će ovrha imati prednost pred svim drugim tražbinama.

Od roditelja koji ne podmiruju svoje obveze dijete zaostatke može potraživati od dana nastanka obveze, a ne od trenutka podnošenja tužbe, kako je bilo do sada.

Izmijenjeni zakon donosi i znatno aktivniju ulogu centara za socijalnu skrb, koji su dužni u ime djeteta pokretati i voditi parnicu za naplatu uzdržavanja, ako to ne učini njihov roditelj.

Centri za socijalnu skrb dužni su pokretati i kaznene prijave protiv roditelja te pronalaziti mogućnosti izvanparničnog rješavanja spora.

Nakon šest mjeseci neplaćanja alimentacije, centri će isplaćivati naknade za privremeno uzdržavanje, od prosječno 475,25 kuna mjesečno po djetetu, za što će država ove godine izdvojiti oko 93 milijuna kuna.

Prema Vladinim podacima, u Hrvatskoj je oko 43 tisuće djece za koje roditelji ne plaćaju uzdržavanje, a izmijenjeni zakon taj bi broj ubrzo trebao smanjiti za deset tisuća.

Ukidanje gornje dobne granica za posvojenje trebalo bi riješiti paradoksalnu situaciju u kojoj velik broj potencijalnih posvojitelja nikad ne dočeka posvojenje, iako su domovi za nezbrinutu djecu puni.

A ako i pogriješite i prekršite neki od novih ili starih zakona, od ove godine imate i pravo na besplatnu pravnu pomoć. Naravno, ako dokažete da spadate pod vrlo nejasno definiran imovinski cenzus.