Plominu 3 na ugljen bezuvjetno »ne«

Plominu 3 na ugljen bezuvjetno »ne«

4.10.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Nemam ništa protiv LNG-a na Krku, ali želim jasno poručiti da se energetska budućnost TE Plomin ne može temeljiti na ugljenu, kategoričan je župan Ivan Jakovčić • Budući da se projekt LNG-a planira u Hrvatskoj, a kupce će investitor najvećim dijelom potražiti u drugim europskim državama, moramo osigurati pravednu kompenzaciju za sve moguće štete na okoliš, veli Dušica Radojčić predsjednica Zelene Istre
 
Vlada je odlučila: terminal za tekući prirodni plin gradit će se na Krku kod Omišlja. Time je odbijena alternativna lokacija, poluotok Ubac na početku Raškog zaljeva, protiv koje se javno izjasnio istarski župan, ali i načelnik Raše te drugi. Županijski prijedlog – Plomin Luka – nije se ozbiljno ni razmatrao i ispao je iz igre još prije nekoliko mjeseci. Plomin navodno ne odgovara jer su prestrmi obronci obale i nema dovoljno prostora na kopnu.

Kako komentira izbor lokacije i je li bio očekivan, pitamo župana Istarske županije Ivana Jakovčića.
- Već je otprije poznato da potencijalni investitori preferiraju Omišalj. Međutim, protiv te lokacije ranije je bila Primorsko-goranska županija. Predložio sam alternativnu lokaciju u Plominskom zaljevu zbog koristi za Istru, prije svega zbog termoelektrane Plomin, jer bi u tom slučaju bilo izvjesno da će se kao energent koristiti plin. Nemam ništa protiv LNG-a na Krku, ali želim jasno poručiti da se energetska budućnost TE Plomin ne može temeljiti na ugljenu, kategoričan je Jakovčić.

Dodaje da je dvojbeno hoće li Istra uopće koristiti plin iz LNG terminala. To ovisi o interesu investitora.

- U principu sam protiv toga da Hrvatska bude samo tranzitna zemlja za zapadnu Europu, već se plin treba koristiti i u Hrvatskoj. Kad bi terminal bio pokraj velikog potrošača u Plominu, to bi ujedno bila garancija da će se plin koristiti u našoj zemlji, a da termoelektrana neće koristiti ugljen. U ovom su se slučaju poklopili interesi plinskog lobija i lobija za ugljen, koji su inače suprotstavljeni. Ali, poručujem im da nikakav ugljen ne dolazi u obzir. Ugljen neće proći u Plominu - no pasaran, naglasio je Jakovčić.

Tražiti pravičnu kompenzaciju

Koji su rizici, a koje koristi za lokalnu zajednicu od takvog energetskog postrojenja? Kakav je stav Zelene Istre o LNG terminalu na Krku, pitamo predsjednicu te udruge Dušicu Radojčić.

- Premda je istina da se korištenjem plina u odnosu na ugljen smanjuju štetne emisije u zrak, komercijalne aktivnosti poput planiranog terminala za ukapljeni plin imaju za cilj povećanje, a ne smanjenje potrošnje energije. Radi se o biznisu prodaje plina s ciljem maksimalnog profita. Predloženim terminalom planira se uvoz četiri puta više plina no što je Hrvatskoj potrebno. Budući da se projekt planira u Hrvatskoj, a kupce će investitor najvećim dijelom potražiti u drugim europskim državama, moramo osigurati pravednu kompenzaciju za sve štete na okoliš i rizike koje sa sobom nosi takav zahvat, tvrdi Radojčić.
Ako postoji rizik da će neke gospodarske aktivnosti biti dovedene u opasnost, potrebno je procijeniti koja se zarada dovodi u pitanje. Valja odustati od novog projekta ili pravedno nadoknaditi gubitak, stav je Zelene Istre.
- Dosad u nas nije nikad bilo govora o pripadajućoj kompenzaciji i vrsti šteta koje treba kompenzirati. Lokalnoj zajednici, koja će direktno trpjeti sve negativne posljedice, treba maksimalizirati pozitivne učinke. Stoga u definiranju kompenzacijskih mjera trebaju sudjelovati i jedinice lokalne uprave i samouprave, kao i okolišne udruge te predstavnici gospodarstvenika koji djeluju na području utjecaja. Obavezni dio kompenzacijskog procesa je i odustajanje od TE Plomin 3 na ugljen te zamjena postojećih u Primorsko-goranskoj županiji termocentralama na plin, smatra Radojčić.

Kumulativni učinci pet planiranih LNG terminala

Nakon odabira lokacije investitor - međunarodni konzorcij Adria LNG - financirat će studiju o utjecaju na okoliš i idejni projekt.
- U studiji utjecaja na okoliš treba obraditi, a zatim u proces pregovora uključiti i kompenzaciju za eventualno smanjivanje ribolovnog područja te utjecaj na morske ekosustave, naročito na gospodarski važne vrste riba, ističe Radojčić.

Pojašnjava da na morske organizme negativno mogu utjecati klorovi spojevi koji se koriste u sterilizatorima, ako ne postoji tretman tih voda prije ponovnog ispuštanja u more. Studija utjecaja na okoliš off-shore terminala u Tršćanskom zaljevu iznijela je podatak da se godišnje u more ispusti 788 tona tih sredstava, a kapacitet tamošnjeg terminala manji je od onog planiranog u nas. Na morski okoliš mogu utjecati i rashlađene vode, kao posljedica tehnološkog procesa.
Kad je riječ o procjeni utjecaja na okoliš, Radojčić naglašava da ona treba obuhvatiti kumulativne učinke svih okolnih aktivnosti, inače gubi svaki smisao.

- To se na području sjevernog Jadrana odnosi naročito na pomorski promet, koji je ionako već velikog intenziteta. Studija utjecaja na okoliš trebala bi analizirati taj promet te navesti broj tankera koji će pristajati uz plinski terminal. Neodgovorno je planirati daljnje povećanje pomorskog prometa bez primjerene kumulativne procjene utjecaja na okoliš. Moraju se uzeti u obzir sve postojeće aktivnosti unutar i izvan državnih granica. Primjerice, u kakvoj su međusobnoj vezi i koji je kumulativni učinak pet terminala za ukapljeni plin na vrlo malom području sjevernog Jadrana. Jedan se upravo gradi južno od Venecije, dva se planiraju u Tršćanskom zaljevu (jedan na moru i jedan na obali uz granicu sa Slovenijom), kao i po jedan u koparskoj luci i u Hrvatskoj, doznajemo od Dušice Radojčić.

Jasna ORLIĆ

 

Rovigo dobio 12 milijuna eura kompenzacije

Tijekom 2008. planira se dovršenje terminala za UPP u talijanskom dijelu sjevernog Jadrana. Radi se o off-shore terminalu kompanije Terminal GNL Adriatico, udaljenom 15 km od obale, u blizini parka delte rijeke Po. To područje spada u provinciju Rovigo, koja je za izgradnju i rad off-shore terminala dobila kompenzaciju u iznosu od 12 milijuna eura, po informacijama iz talijanskih medija. Kapacitet terminala je manji od onog planiranog u Hrvatskoj i iznosi osam milijardi prostornih metara plina godišnje.

 

Slovenci se hvale da će njihov terminal biti bolji

U pripremi je i terminal u koparskoj luci. Slovenci se hvale da je njihov projekt bolji od onih planiranih u Hrvatskoj i Italiji jer ta tehnologija ne predviđa korištenje morske vode kod uplinjavanja. Prema tome, nema ispuštanja ekocida na bazi klora u more pa time ni pothlađivanja mora i zamućivanja. Takva bi alternativa trebala biti ozbiljno razmotrena i u Hrvatskoj, predlažu iz Zelene Istre.

 

Foto: Dušica Radojčić

 

 

 

LNG terminal TE Plomin3 TE Plomin ugljen gospodarstvo energija Jakovčić

Remax Labin