Osvrt: Siromašan Kršan uz veliki i moćan HEP!

26.3.2009. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Društvo

Zvuči gotovo nevjerojatno da je Općina Kršan, u kojoj rade i dime dvije HEP-ove termoelektrane na ugljen, protekle godine imala proračunske prihode od svega kojih 18 milijuna kuna, otprilike isto kao i Općina Marčana, uz koju je teško povezati neki jači gospodarski objekt, izuzme li se hotel Croatia u Dugoj Uvali, zažmiri li se pritom na oba oka.

Razmjeri tog paradoksa bit će još jasniji spomene li se da je Kršan po svim kriterijima nerazvijena općina, u kojoj duga morska obala nema osnovne uvjete za turistički razvoj zbog katastrofalne infrastrukture, budući da to područje nema vodovodne mreže, a ni prometnice. Slični problemi muče i ostale dijelove teritorijalno veoma prostrane općine sa svega nešto više od tri tisuće žitelja, zbog čega je Kršan prije nekoliko godina kada je proračun ipak bio znatno veći, da paradoks bude veći, bila ubrojene među najbogatije općine u Hrvatskoj po proračunskoj potrošnji po glavi stanovnika!

Možda je to i razlog da kršanska općina dobiva malu pomoć sa strane, od županije i države, zbog čega se, između ostalog, ni danas ne zna kada će pitka voda doći do domaćinstva u Plominskom Zagorju, premda je magistralni vodovod dovršen, i uz nazočnost političara uoči izbora dva puta pušten u promet!

Ovako nezavidno stanje u tom dijelu Labinšćine bilo bi još gore da u svom dvorištu nemaju spomenute plominska termoelektrane, od kojih je u općinsku blagajnu lani izravno, od naknade za korištenje zemljišta na kojima se nalaze "karbonijere", priteklo 40 posto prihoda, a posredno, najvećim dijelom od komunalne naknade, a dosta manje od poreza na dohodak, još nešto više od 30 posto.

Bez tih bi novaca ovdje sve stalo i pao sumrak- jednoglasni su političari i lokalno stanovništvo, ali bez obzira nato može se postaviti pitanje da li bi se Kršanci u tom slučaju oslanjali na neke druge, sada zanemarene gospodarske aktivnosti. Primjerice turizam, koji se uz visoke dimnjake, uz koje se veže stigma ekološki zagađene sredine, ni slučajno ne more razvijati kao u ostalim dijelovima Istre.

Ovdje ne vlada jagma za građevinskim zemljištem, za stare se kuće, ukoliko se prodaju, dobije mnogo niža cijena nego u sredinama bez takvog zagađivača. U Plomin Luci ne tuku se ljudi za stanovanje u lijepim kućama izgrađene prilikom gradnje Te Plomin 2, a od proizvodnje električne energije nimalo nije profitirao ni drevni Plomin, danas najzapušteniji istarski gradić smješten u more, koji u sebi krije vrijedne spomenike kulture.

Ukratko, Općina Kršan i lokalno stanovništvo ima više štete nego koristi od plominskih termoelektrana, i njenog ekološkog, ali i ne manje opasnog vizualnog zagađenja, premda na prvi pogled brojke govore sasvim nešto drugo. Tragom tih istih brojki može se zaključiti da će ovogodišnji proračun Kršana biti još tanji s obzirom da se spomenuta naknada plaća po kilovatu proizvedene struje, a kako trenutačno zbog kvara stoji TZER Plomin dva, a to bi moglo još potrajati, a i obilne oborine utječu na rad termoelektrana. Znači, bit će još manje novca za rješavanje mnogobrojnih komunalnih problema, ma što god političari tvrdili u sklopu skore izborne kampanje.

Nije li stoga krajnje vrijeme da se promijene odnosi između HEP-a i lokalne samouprave, kako ovi drugi od njih ne bi dobili samo mrvice, a zbog rada termoelektrana gubili mnogo više. Nije li apsurdno da se reklamne poruke jedne državne monopolske tvrtke kao što je HEP, nađu na majicama raznih državnih reprezentacija ili na sportskim igralištima, a da se istodobno kraju gdje se struja proizvodi daju "velikodušno" tek mrvice. Kada će se početi primjenjivati praksa iz razvijenih zemalja Europske Unije da se odgovarajućom ekološkom rentom, koja ne ovisi samo o proizvodnji, stvore uvjeti za mnogo brži društveni i gospodarski razvoj te sredine, kao što je slučaj u Njemačkoj, odakle dolazi i RWE - jedna od vlasnika TE Plomin 2? Tamo blagodati od proizvodnje električne energije imaju svim,a na samo proizvođači ili odabrani pojedinci.

Obećanja na tragu takvih odnosa je bilo i dosad, ponajviše prilikom dobivanja suglasnosti za gradnju TE Plomin 2, kada je nastao i Plomin holding, od kojeg je ostao tek naziv. Vjerojatno će tako biti i kada dođe vrijeme gradnje nove termoelektrane snage najmanje 500 megavata, opet uz predvidljiv ishod.

Naime, iluzorno je očekivati da se čelnici razdrobljenih lokalnih samoupravnih zajednica - općina i gradova, na čelu kojih su političari po svemu inferiorni predstavnicima HEP-a i države, upustiti u normalan razgovor s njima. S obzirom na njihov moralni profil vjerojatnije je da će se ti isti političari radije pokušati dogovori s njima na uštrb svojih birača, ali u vlastitu korist, što se dogodilo i zadnji put.

Epilog takve trgovine je poznat - gotovo sav novac od proizvodnje struje otišao je na račun Općine Kršan, a Labinu su ostale tek mrvice. A ceh za Hep bio je zasigurno mnogi manji nego da je na drugoj strani stajao bolji, pošteniji i organiziraniji partner, koji bi znao izboriti interese svojih birača i sredine, a ne samo osobne, ne zaboravljajući pritom da je struja ekološki najčistija, ali samo u našim domovima, ali ne i tamo gdje se proizvodi! (M.Milevoj)

kršan hep gospodarstvo osvrt plomin luka