Osvrt: Kad odšteta odšeta
25.7.2013. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Politika
Lokalni čelnici na Labinštini uskopitnuli su se nakon što je Vlada nedavno odlučila o 86-postotnom povećanju naknade za korištenje prostora elektrana, ne šmirglajući njihovu molbu, skrojenu u osvit Plomina 3, za drukčijom preraspodjelom. Naknada se i dalje dijeli razmjerno veličini prostora koji je jedinica lokalne samouprave ustupila elektroenergetskom objektu - svojevrsna je dakle stanarina - pa onu od plominskih ugljenara uglavnom uživa Kršan (94,3 posto) i neznatno Labin (5,7).
Kršan bi odsad na ime tog nameta od elektrana godišnje dobivao oko 15 milijuna kuna, plus tri milijuna na račun komunalne naknade. Gradonačelniku Labina Tuliju Demetliki i kormilarima okolnih općina manta se od tih vrtoglavih cifri, rastu zazubice, pa od izvršne vlasti traže da nanovo razmotri njihov prijedlog prema kojem bi, i prije izgradnje trećeg bloka, Kršanu "išlo" 50 posto naknade, Labinu 26 posto, a Raši, Sv. Nedelji i Pićnu po osam posto.
Zbilja je nelogično da samo Kršanci omaste brk od mrskog zagađivača. Uzmimo, recimo, onog barbu iz Ripende, kojega je uhvatio svaki novinarski objektiv kada je ono zimus bura nosila šljaku i pepeo s odlagališta nusprodukta elektrane u njegove barkune što pružaju pogled kao iz lože na taj preko 300 metara visoki dimnjak u zaljevu. Taj građanin guta smeće od karbonjere, a posredno, kroz lokalni proračun, samo zato jer spada pod Labin, od nje dobiva mrvice mrvica. Nit'' će mu se od HEP-ovog novca sanirati ona užasna cesta prema selu, nit'' će mu se izgraditi vrtić za djecu.
No, ako je ovdašnjim poglavarima već toliko stalo do obeštećenja za građane, a ne samo do olakog punjenja javne blagajne, zašto ne iniciraju izmjene zakona, tj. Uvođenje prave ekološke rente.
Jer, ovako, uživljeni u ulogu geometra što će, eto, odrediti granice zagađenja, zatvoreni u međe nekadašnje Općine Labin, zbilja mogu samo navući bijes kolega iz Gračišća, Mošćeničke Drage i drugih koji su već otvoreno poručivali da i oni dišu dim karbonjere pa valjda također imaju pravo kusati plominski kolač.
Za građane bi svakako najbolje bilo, kad već imaju tu nesreću živjeti u okruženju ugljenare, da obeštećenje osjete izravno, na svome džepu, s obzirom na to da se kroz javne blagajne HEP-ovi šoldi znaju rasplinuti poput magle na suncu. "Dosad su se ljudi pitali gdje završi 80 milijuna kuna u jednom mandatu, sad ćemo se pitati kamo je finilo preko sto milijuna?", sarkastično su moji drugovi s kave u kršanskoj oštariji popratili vijest o povećanju naknade njihovoj općini.
Igor Radić
TE plomin plomin odšteta ekološka renta osvrt demetlika