[OPREZ - svi žele zaraditi na tuđoj nesreći] - Na minikredite kamate i do 2.333 posto!

19.11.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Od početka prošle godine na snazi je Zakon o potrošačkom kreditiranju, kojim je propisano da onaj tko posuđuje manje od 1.500 kuna ne mora pitati nadležna tijela dozvolu za rad. Nedavno su te financijske institucije počele sve agresivnije oglašavati svoje mikrokredite pa se tako na specijaliziranim web-portalima uz informaciju o novim proizvodima nude zajmovi - ispod praga od 1.500 kuna.

Približavanje božićnog potrošačkog ludila ponukalo je te tvrtke da svoje usluge reklamiraju pored proizvoda za kojima se očekuje velika potražnja u idućih mjesec dana. Najčešće se njihove reklame mogu vidjeti na portalima vezanim uz mobitele.

Prvi put je džabe

Iako te tvrtke reklamiraju da novim korisnicima ustupaju bez naknade prvi zajam od 300 do 400 kuna, za ostale zajmove, kao i ako je riječ o "starim" klijentima, plaćaju se astronomske naknade. Za posudbe do 30 dana naplaćuju 25 posto, odnosno 23 posto ako je posudba na 15 dana.

Dakle, ako netko iz mjeseca u mjesec posuđuje po 1.000 kuna, u godinu dana platit će 3.000 kuna naknada! Odnosno, ako posuđuje taj iznos na rok od dva tjedna platit će čak 5.520 kuna naknada. Ako je glavnica 1.000 kuna, to znači da je efektivni trošak kredita 300 posto godišnje, odnosno 552 posto, ovisno o tome promatra li se posudba na mjesec dana ili pola mjeseca.

Postoje i drugačije računice. Kad bi se neprekidno bilo u dugu po 500 kuna platilo bi se naknadu od 360 posto, odnosno 600 posto, ovisno o tome je li povrat 15 ili 30 dana.

No, jedna od tvrtki koja nudi mikrokredite na svojim je web-stranicama objavila da efektivna kamata može dostići 2.333 posto. Kad se te naknade usporede s najvišom dopuštenom kamatom za građane u Hrvatskoj, 12 posto, jasno je da oni koji plaćaju kredite bankama imaju pristup relativno jeftinom novcu, a onaj tko podiže mikrokredite plaća naknade koje graniče sa zdravim razumom.

Ne mogu svi do mikrokredita

Ipak, ne mogu svi do mikrokredita. Tvrtke koje ih nude traže prilikom prve posudbe zadnja tri mjesečna izvatka prometa po tekućem računu na koji punoljetni korisnici primaju dohodak od plaće ili mirovine.

Takve kredite u Hrvatskoj nude tri zagrebačke tvrtke, koje su u vlasništvu Islanđana, Šveđana i Finaca. Direktor i vlasnik tvrtke Odmah je Islanđanin Skorri Rafn Rafnsson. Kredite nudi putem web-stranice mikrokredit.hr, ali i putem SMS-ova, uz prethodnu registraciju na web-portalu.

Iste usluge nudi i tvrtka Mobitel proizvodi putem svoje stranice InstantKredit.hr. Vlasnici tvrtke su švedski državljani John Alexander Joakim Grundström, Luka Culic i Oste Popovic. Treća tvrtka koja nudi mikrokredite je Ferratum, iza koje stoje Finci Saku Eero Juhana Timonen, Lea Liigus, Sari Maarit Kauppi i Jorma Olavi Jokela te jedini koji nije Finac - Izidor Korpar.

Novinarka Novog lista Bojana Mrvoš Pavić nedavno je objavila da je istražujući tu temu od agencija posuđivača doznala da je u inozemstvu ovaj financijski proizvod općeprihvaćen, iako je ujedno i skuplji. Navela je da u Velikoj Britaniji naplaćuju naknadu i do 40 posto od iznosa kredita, a u cijeloj je zapadnoj Europi milijun korisnika ovakvih kreditića.

Tolike naknade, osim možda one lihvarske, u Hrvatskoj nema, no resorna ministarstva i regulatori ovim se problemom ne mogu pozabaviti, budući da su mu propustima u zakonu dali zeleno svjetlo.

Ispod radara HNB-a

U čijoj su nadležnosti tvrtke koje nude mikrokredite i zašto bi kredit manji od 1.500 kuna, ili bilo kojeg drugog iznosa, bio izuzet od pravila, ako je kredit? Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke su nam odgovorili da te tvrtke ne potpadaju pod njihovu nadležnost.

- Međutim, poznata nam je istaknuta problematika, koja je i u medijima u nekoliko navrata obrađivana. Tom prilikom su građani upozoreni na elemente o kojima je potrebno voditi računa da bi izbjegli eventualna kasnija neugodna iznenađenja. Naime, osim što nisu pod ingerencijom HNB-a, takve tvrtke trenutno ne podliježu ni obvezama iz Zakona o potrošačkom kreditiranju, budući da odobravaju potrošačke kredite ispod iznosa od 1.500 kuna.

Po informacijama kojima raspolažemo, Ministarstvo financija, kao nadležno tijelo za donošenje izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, upoznato je s tom problematikom i vjerujemo da će se to uzeti u obzir prilikom prve sljedeće izmjene tog zakona. Neovisno o prethodno navedenom, nastavak poslovanja konkretnih tvrtki ovisi o iskazanom interesu za takvu vrstu kredita, a ako se netko odluči za nepovoljniju ponudu, smatramo da je to stvar osobnog izbora i vlastitog rizika, navela je Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću HNB-a.

Odgovor Ministarstva financija po tom pitanju nismo dobili. (Piše Paulo GREGOROVIĆ)

krediti lihvarenje siromaštvo dug posudivanje

---