Od 31. ožujka novi Pravilnik o hrani - porijeklo hrane na etiketama i jelovnicima
25.3.2008. // HRT // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati
Novi Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane bit će donesen do 31. ožujka. Pojedine odredbe pravilnika počet će se primjenjivati odmah, neke u roku od tri mjeseca, a pojedine odredbe imat će odgodu i godinu dana. Istaknuo je to državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac nakon sastanka o prijedlogu novog Pravilnika u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Osnovna novina je promjena u dijelu navođenja podrijetla proizvoda za svježe meso, mesne proizvode, ribu, voće i povrće. Pravilnik je rađen kako bi se zaštitili potrošači, odnosno kako bi bili informirani o proizvodima koje kupuju i koje koriste. Tako bi primjerice od 31. lipnja ugostiteljski objekti trebali navesti podrijetlo proizvoda za hranu koju nude.
Kuterovac je kazao i kako će se do ulaska u EU pravilnik sigurno još jednom usklađivati, jer riječ je o nezavršenom procesu, koji se mijenja u Europi pa će tako biti i kod nas.
Utrka s rokovima
Te odredbe iz novog Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane i njihovo tumačenje izazvali su jučer na javnoj raspravi u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu najviše polemika među proizvođačima, trgovcima, predstavnicima ministarstava poljoprivrede i zdravstva te članovima sektora poljoprivrede pri HGK.
Na etiketama će jasno, većim slovima nego dosad, morati biti istaknute sve korištene arome i aditivi. Novi pravilnik donijet će se 31. ožujka ove godine i vrijedit će od 8. travnja, a njegovo ubrzano donošenje u ministarstvu opravdavaju usklađivanjem s propisima u EU.
Dok ugostitelji imaju tri mjeseca da se usklade s novim pravilnikom, trgovci i proizvođači hrane najviše se bune što im je za prilagodbu dan rok od godinu dana. – Apeliramo da se rok prilagodbe produlji na godinu i pol jer moramo zamijeniti od 50 do 80 posto ambalaže, a to iziskuje puno vremena i troškova – uime svih proizvođača rekla je Podravkina predstavnica.
Sve nazočne na raspravi mučila su praktična pitanja – kako deklarirati porijeklo oslića koji je proizveden u Argentini, a paniran je u Hrvatskoj ili kako deklarirati začine koji su mješavina sušenog povrća iz više zemalja.
– Na tom se osliću mora označiti Argentina jer paniranje nije bitno promijenilo svojstvo hrane – jasan je bio Kuterovac. Čulo se i pitanje kako označiti dalmatinski pršut od svinje uvezene iz Danske