Obilježen Dan istarske županije: antifašizam temelj Istre

26.9.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Bez antifašističkog pokreta Hrvatska nikada ne bi postala samostalna država u današnjim granicama. Bez NOB-a i Josipa Broza Tita nikada, baš nikada Istra, Rijeka, Zadar i dio otoka ne bi bili dio Hrvatske, rekao je Damir Kajin, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, jučer u Pazinu na svečanoj sjednici Županijske skupštine kojom je obilježen Dan županije i 65. godišnjica donošenja Pazinskih rujanskih odluka o sjedinjenju Istre s maticom zemljom. U znak sjećanja na velike žrtve u vrijeme fašističke okupacije povelje Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske uručene su predstavnicima mjesta Brgudac, Kresini, Lipa i Šajini.

Svečani dvosatni skup održan je u dupkom punoj velikoj dvorani Spomen doma. Osam je govornika uz povijesne reminiscencije govorilo o odrazu Rujanskih odluka na današnjicu i smjeru za istarsku budućnost, a nisu zaobiđena niti aktualna događanja u zemlji. U više je navrata spominjan Josip Broz Tito - iako ovog puta nije bilo njegove fotografije niti biste - što je publika, većinom sastavljena od antifašista poznije dobi, nagrađivala burnim pljeskom, dok je Kajinov nastup bio popraćen pravom euforijom odobravanja.

Čule su se i partizanske pjesme

Toplo je pri duši bilo borcima i dok su slušali pjesme poput »Marša istarskih brigada« (autor Nello Milotti je također bio u publici), »Po šumama i gorama« i »O bella ciao« u izvedbi Akademskog mješovitog zbora i Akademskog simfonijskog orkestra Sveučilišta Jurja Dobrile koji su izveli i nekoliko skladbi s klasičnog repertoara. Svečanosti su prisustvovali đaci Gimnazije Eugena Kumičića iz Opatije za koje je ovo bio svojevrsni sat povijesti. To se dobro uklopilo u pozdravne riječi Đurđe Adlešič, potpredsjednice Vlade, koja je rekla da Rujanske odluke moraju imati značajno mjesto u udžbenicima. Uoči skupštine, delegacije Županije, Grada Pazina i SAB-a položile su vijenac na spomenik u Parku narodnog ustanka.

Župan Ivan Jakovčić je, kao i lani, pozvao sve na konsenzus o razviju Istarske županije koja želi stati uz bok najboljima u Europi.
- Istra je dinamična regija i normalno je da naš razvoj, koji je vrlo intenzivan i snažan, te naši značajni i veliki projekti izazivaju žustre diskusije i kontroverze. Kontroverze i neslaganja mogu i moraju imati mjeru ako ne želimo upasti u kaos. Istri kaos apsolutno ne treba, već joj treba stabilan i siguran razvoj. Zato još jednom pozivam na konsenzus, ali na temelju kulturnog i argumentiranog dijaloga, županova je nova-stara poruka.

 

Istra treba postati lider regija u EU-u

Jakovčić je također govorio o događajima iz rujna 1943. jer se upravo na tim vrijednostima i temeljima gradi moderna Istra. Spomenuo je svježe istraživanje po kojem je Istra najrazvijenija regija u Hrvatskoj, ali i da građani Istre po istom istraživanju svoju županiju svrstavaju tek na deveto mjesto, što Jakovčić shvaća kao odraz ovdašnjeg mentaliteta i svijesti da se može bolje.

- Želimo da Istra, nakon što je postala lider u Hrvatskoj, postane jedna od regija lidera u Europskoj uniji, kaže Jakovčić koji tvrdi da Istra za to ima ekonomsku i političku snagu, ali i dovoljno visokoobrazovanih ljudi. Za Jakovčića izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu nema alternativu. Za njega glavna tema u Istri više nije nezaposlenost, već su to ekološke teme. Ističe da su one politički isforsirane jer očito opozicija nema pravih tema zbog, tvrdi župan, uspjeha vlasti na svim područjima.

Adlešič je istaknula da je Istra pokazala svoje pravo lice i identitet u čuvanju granica, nacionalnog identiteta i multikulturalnosti pa ne čudi velik broj branitelja Domovinskog rata iz Istre.
- Istra je sigurno najrazvijenija regija u Hrvatskoj. Svima drugima u Hrvatskoj mogu reći da im želim standard kao u Istri, rekla je Adlešič.
Govornici nisu štedjeli Vladu i premijera pa je Anton Peruško, predsjednik Županijske skupštine, iznova zatražio decentralizaciju zatraživši da se o razvoju Istre autonomno odlučuje i da se istarskim resursima autonomno upravlja.

- To je, što se mene tiče, zahtjev za autonomiju, zahtjev ne političke, već razvojne prirode, pojasnio je Peruško koji je nezadovoljan dinamikom realizacije s Vladom dogovorenih krupnih razvojnih i infrastrukturnih projekata. Tomislav Ravnić, predsjednik SAB-a Istre, ukazao je na neprovođenje Deklaracije o antifašizmu koju je Sabor usvojio prije tri i pol godine te je javno upitao Vladu i premijera Ivu Sanadera tko je i zašto oduzeo dignitet antifašističkim borcima i zašto ih se omalovažava. I Kajin tvrdi da je država moralni dužnik braniteljima Domovinskog rata, ali i Titovim borcima. Govorio je o oduzetim pravima boraca te ponižavanju NOB-a.

 

Protiv korupcije krenuti od pretvorbe

- Visoku zrelost istarskog naroda pokazuje i to što se Rujanski dani slave zajedno s vlašću, smatra dr. Vesna Čulinović-Konstantinović, predsjednica SAB-a Hrvatske. Ona želi da se u svim krajevima Hrvatske poštuju antifašizam i antifašisti onako kako se to čini u Istri. Na značaj Rujanskih odluka ukazao je i saborski zastupnik Gari Cappelli, izaslanik predsjednika Sabora.
Kajin se obrušio na korupciju u segmentima institucija države, od pravosuđa i zdravstva do HFP-a, javnih poduzeća i sveučilišta, a tvrdi i da toga nisu pošteđeni niti televizija i mediji te da je dobar dio građana spreman potkupiti da bi nešto ostvario preko reda. Kajin se slaže s izjavom predsjednika Mesića da je u borbu protiv korupcije trebalo krenuti od pretvorbe.
- Neki će tog čovjeka morati puno duže trpjeti od godinu dana jer će ga biti teško izbrisati iz naše memorije i po okončanju njegova mandata, izjavio je Kajin o Mesiću i poslao poruku Sanaderu.
- Meni je dosta tumaranja bespućima hrvatske zbiljnosti. Dosta je tumaranja zbiljnošću u kojoj vladaju nepotizam, mito, korupcija, kriminal, pravna i svekolika nesigurnost, veli Peruško koji korijene posvemašnjeg zla također vidi i u pretvorbi i privatizaciji.
- Istra je oslanjanjem na vlastite snage i vlastitom inicijativom donijela Rujanske odluke 1943., rekao je Ravnić, podsjetivši da se Istra na referendumu s 94 posto izjasnila za samostalnu Hrvatsku. Feruccio Pastrovicchio, član predsjedništva SAB-a Istre, je na talijanskom jeziku govorio o tisućama Talijana koji su se uključili u partizane i suživotu te je napomenuo da ako želimo ući u Europsku uniju, moramo prihvatiti i civilizacijske norme temeljene na antifašizmu, slobodi i demokraciji.

Selvina BENIĆ

Snimio Milivoj MIJOŠEK

Izložba »Istra u rujnu 1943.«

»Istra u rujnu 1943.« naziv je izložbe koju je u holu Spomen doma priredio Povijesni muzej Istre, a otvorio Anton Peruško. Kroz sliku i riječi prikazani su dani od kapitulacije Italije 8. rujna do 4. listopada. Davor Mandić, ravnatelj muzeja, je naglasio velik značaj koji imaju sjećanja sudionika na te dane te njihovu važnost kao izvora informacija znanstvenicima.

 

Poruka Ljube Drndića

Sudionik rujanskih događaja i pisac odluka 13. rujna Ljubo Drndić poslao je poruku sudionicima svečane sjednice. Naglašava izuzetnu vrijednost multietničke i multikulturalne Istre za cjelovitu, slobodnu, demokratsku i europsku Hrvatsku i njen napredak. Usprkos nekim problemima Istra je i pozitivan faktor u svestranom razvoju dobrosusjedskih odnosa s Italijom i Slovenijom.

 

Foto: Izložba u predvorju Spomen doma, Pazin »Istra u rujnu 1943.«

 

 

Spomen dom obljetnica Istra antifašizam partizani borba 2. svjetski rat povijest NOB

---