Nužno `hvatanje` štetnih plinova: TE Plomin 3 mijenja "jedinicu"

24.10.2010. // Novi list // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Prema investicijskom planu, koji je u rujnu dobio "blagoslov" Vlade, HEP će graditi novih elektrana u vrijednosti tri milijarde eura, pri čemu bi do kraja godine već trebao biti objavljen natječaj za gradnju HE Ombla kod Dubrovnika i Plomina 3, kojim bi trebala biti zamijenjena plominska "jedinica".

Kako je predviđeno Energetskom strategijom, graditi bi se trebala još jedna termoelektrana na ugljen, te dvije na plin.

Ekonomski i ekološki gledano, idemo li u pravom smjeru? Da, odgovaraju energetičari, no samo ako se ostvare i europski, odnosno svjetski planovi "hvatanja" štetnih plinova iz svih pogona na ugljen najkasnije do 2020. godine. U tom će slučaju elektrane na ugljen biti ekološki prihvatljivije nego danas, a pritom i, još uvijek, jedne od najjeftinijih.

Ugljen na svjetskim tržištima, zbog jake konkurencije, drži približno istu cijenu od 1984. godine, za razliku od vrlo nepredvidive nafte, i plina čija će cijena dugoročno rasti.

- Ugljen unatrag čak 40 godina ima najstabilniju cijenu od svih energenata, i najrasprostranjenije je gorivo, budući da nema kontinenta koji ugljen nema. Mi smo s Europom, pa onda i sa svijetom, povezani Dunavom i Jadranom, što znači da imamo siguran dobavni pravac za ovaj energent, čije se zalihe procjenjuju na još 150 godina, za razliku od nafte i plina, čije će rezerve trajati stotinjak godina manje, ističe energetičar Marijan Kalea.

Plin je, prema njegovom mišljenju, nerazumno trošiti na proizvodnju električne energije, jer je prevrijedan za to, i bit će samo još - vredniji. Graditi čak dvije elektrane u kojima će plin sagorijevati ne bi li se proizvodila struja, smatra Kalea, nema smisla, već plin, kaže, treba "slati" u široku potrošnju, u kućanstva i industriju.

Nuklearna je energija, zaključuje, ipak najjeftinija i Hrvatska, ako želi nuklearku imati u pogonu 2025. godine, mora donijeti odluku o njenoj gradnji najkasnije 2012. godine.

Za veće hidroelektrane, zaključuje energetičar, Hrvatska više nema potencijala, odnosno graditi možemo samo male pogone na vodi, koje Europa od nas i traži.

U narednim će desetljećima, kažu energetske bilance, i dalje ipak dominirati fosilna goriva, pri čemu će najveći procvat proizvodnje, ali i cijene, doživjeti plin. Rastuće potrebe za električnom energijom pokrivat će se, međutim, gradnjom nuklearki, djelomično i elektrana na obnovljive izvore energije. (B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)

 

te plomin hep energetika plomin

---