Nova Termoelektrana traži nova rješenja: Plomin 3 - problem ugljikovog dioksida

Nova Termoelektrana traži nova rješenja: Plomin 3 - problem ugljikovog dioksida

2.12.2010. // Glas Istre u pregovorima // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Nova termoelektrana na ugljen Plomin 3 bi, prema riječima stručnjaka, ispuštala četiri puta manje sumporovog vodika te značajno manje dušikovih oksida i praha, ali daleko više ugljikovog dioksida. Lokalni utjecaj na okoliš bio bi povoljniji nego sada, ali globalno bi bilo upravo suprotno.

- Budući da je novi blok Plomin C veće snage od Plomina 1, koji zamjenjuje, doći će nakon puštanja u rad bloka C do povećanja emisije ugljikovog dioksida sa sadašnjih oko dva milijuna tona godišnje (blokovi 1 i 2) na oko četiri milijuna tona godišnje (blokovi 2 i C). Za usporedbu, da bi zadovoljila uvjete iz Kyotskog sporazum emisija stakleničkih plinova smjela bi u 2015. u Hrvatskoj iznositi oko 35 milijuna tona godišnje. U slučaju implementiranja u termoelektrani Plomin aktivnog sustava za smanjenje emisije ugljikovog dioksida, emisija će se bitno smanjiti vjerojatno na iznos manji od milijun tona godišnje, doznajemo od energetskog stručnjaka Nike Malbaše, koautora Studije utjecaja na okoliš Plomin 3.

Taj problem, međutim, nije ni lokalni, ni regionalni nego globalni pa će i rješenje morati biti pronađeno na globalnoj razini. Trenutno se održava međunarodna konferencija u Meksiku (Cancun) gdje će se pokušati postići konsenzus o potrebnim aktivnostima. Republika Hrvatska je već preuzela određene obveze u vezi s tim, a u budućnosti te će obveze jamačno biti i znatno veće i skuplje, veli Malbaša.

- Međutim, smanjenje emisije ugljikovog dioksida dogodit će se ondje gdje to bude financijski optimalno. U tom smislu možda će zahtjevi biti usmjereni i prema TE Plomin, a možda će biti racionalnije smanjenje izvesti na nekom drugom izvoru emisije. U svakom slučaju, TE Plomin će u svom projektu predvidjeti prostor i mogućnosti za implementiranje sustava za eliminaciju ugljikova dioksida iz dimnih plinova ili za spremanje nastalog dioksida u duboke naftne ili plinske bušotine, najavljuje Malbaša.

Sve termoelektrane u Hrvatskoj same će brinuti o ugljikovom dioksidu nakon 2012. godine. Vlasnik termoelektrane morat će kupiti sto posto emisijskih jedinica na dražbi. Ukoliko ne uspiju na međunarodnom tržištu, sve obaveze snosi investitor a ne država. Riječ je o glavnom stakleničkom plinu odgovornom za potencijalnu opasnost od toplinskih promjena i pratećih štetnih efekata u budućnosti.

Na naše pitanje kakav će utjecaj Plomin 3 imati na grijanje morske vode doznajemo da je u sadašnjem stanju TE Plomin (blokovi 1 i 2) uzimaju iz Plominskog zaljeva oko 12 kubičnih metara u sekundi morske vode za hlađenje kondenzatora elektrane i za hlađenje drugih komponenti. Ta se voda, zagrijana za oko osam stupnjeva Celzija vraća natrag u potok Boljunčicu i s njim u more. Tako nastalo toplinsko opterećenje Plominskog zaljeva u skladu je s uobičajenim zahtjevima zaštite okoliša, ali bi novi blok C, ako bi se ispuštanje realiziralo na istom mjestu, proizveo toplinsko opterećenje preko dopuštenih granica.

Zbog toga je odlučeno da se ispust u more realizira u području crpne stanice kao ispod površinski ispust s povećanom brzinom te tako uskladi novo stanje s kriterijima zaštite okoliša, pojašnjava Malbaša. (Jasna ORLIĆ)

 

te plomin te plomin 3 plomin 3 plomin ugljični dioksid niko malbaša studija utjecaja na okoliš te plomin 3 ekologija industrija gospodarstvo