Navode Vinka Puljića, bivšeg labinskog župnika, opovrgnuli u porečko-pulskoj biskupiji

Navode Vinka Puljića, bivšeg labinskog župnika, opovrgnuli u porečko-pulskoj biskupiji

23.2.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

U Istri i oko nje već se više od stoljeća licitira brojkama. Koliko je stanovnika iz kojih naroda bilo, koliko je kojih Istrana istjerano u raznim egzodusima i etničkim čišćenjima, koliko ih je nestalo, pobijeno, u logorima usmrćeno, čak i u fojbe hićeno u ratovima i prije i poslije njih... Razne strane izvlače i napuhavaju ili minoriziraju, najčešće prigodničarski, razne brojke, igraju se ljudskim sudbinama i leševima kao da su kamenčići na plaži.


Eto, bješe nedavno veliko prepucavanje, medijsko, čak i sudsko, oko jednog pjevača i njegovih koncerata u Istri. Pa u tom mitraljiranju riječima ispali u otvorenom pismu »Zašto tako i toliko lažete, Damire Kajinu?« don Vinko Puljić, župnik štinjanski, i retoričko pitanje »zar ne znadete Kajine da je ta Vaša ''''slavna'''' NOB samo u Istri prognala, ubila ili u fojbe (jame) bacila oko 70.000 ljudi katolika Hrvata«.


Koliko je pismo bilo otvoreno ili ne, ali telefoni su notorno pokvareni, pa ugledni povjesničar i karijerni dipomat dr. Mario Mikolić napiše u Glasu Istre da ga je jedan prijatelj u Puli uzbuđeno pitao »bi li mogla biti istina ono što je čuo od jednog istarskog svećenika, da su partizani tijekom Narodnooslobodilačke borbe pobili ili bacili u jame oko 70.000 istarskih Hrvata katolika«. Mikolić, koji sigurno nemalo zna i o istarskoj povijesti, piše da u to ne vjeruje i da je riječ o još jednoj napuhanoj brojci, ali zanimljivo je primijetiti da je uz broj Hrvata katolika u odnosu na dostupnu Puljićevu izjavu izostao jedan bitni glagol - prognati, a ostali su samo ubiti i u jame baciti.
Ne namjeravam prebrojavati u NOB-u prognane, pobijene i u fojbe bačene Hrvate katolike, ali zanimalo nas je kako na Puljićeve riječi reagiraju u Katoličkoj crkvi u Istri.


- Mislim da je ta brojka apsurdna i da ne stoji. Ne znam na osnovi čega ju je don Vinko Puljić, koji nije rodom iz Istre, izveo, gdje ju je našao ili čuo, kazao mi je vrlo jasno kancelar porečke i pulske biskupije Ilija Jakovljević uputivši me da o toj temi upitam njihovog svećenika povjesničara Ivana Graha.
S gospodinom Grahom, inače ližnjanskim župnikom, kratko sam telefonski razgovarao.


- Ma nije ta brojka istinita. Rekao sam kolegi Puljiću, koji je Hercegovac, da to ne piše, ali nije me poslušao. Vi znate da se o brojkama prognanih i ubijenih ljudi u Istri svašta piše, pa je tako i u ovom slučaju. Iako sam istraživao brojke ratnih i poratnih stradalnika u istarskim jamama, ne bih se usudio preciznije reći koliko je ljudi u njih bačeno. Broj tih žrtava se nikad neće saznati jer se točno ne zna ni broj jama, nemoguće ih je sve istražiti, a i nerijetke su zatrpane. Mogu samo o žrtvama koje su izvađene, o čemu sam u Istarskoj Danici 1999. objavio članak »Istarske ''''Jazovke''''«. To je vrlo vjerojatno od 600 do 800 ljudi kojima valja pridodati i oko 130 pronađenih 2004. u jamama na Ćićariji, kazao mi je Grah.


Očito je da se ni crkveni povjesničari ni službeni predstavnici ne slažu s Puljićevom izjavom, koja je, napomenimo i to, napisana u kontekstu njegova obračuna s tezom da su svi svećenici (misli na one hrvatske narodnosti) u Istri bili na strani NOB-a. Po Puljiću, oni su bili uz narod, borili su se i sve od sebe dali za slobodu hrvatske Istre i pripojenje matici zemlji, ali su komunisti uzurpirali nacionalnu oslobodilačku borbu Hrvata Istre od talijanske okupacije.
I na ovo bi s neke druge strane - ne samo partizanske i komunističke, nego i iz Istre prognanih Talijana ili odbjeglih Hrvata - sigurno bilo potpuno drugačijih mišljenja, stavova, primjera ili »istina«. I tome nema kraja. Licitiramo žrtvama i ljudskim sudbinama za neku svoju pravdu i tuđu krivdu. A da ih pustimo da se, i krivi i nekrivi, i dužni i nedužni, malo odmore pod svojim petokrakama, križevima ili običnim grotama?

Goran PRODAN

katoličanstvo nob vinko puljić izjave župnik porečko pulska biskupija damir kajin ilija jakovljević