Najbolji med u Hrvatskoj dolazi sa Labinštine

Najbolji med u Hrvatskoj dolazi sa Labinštine

20.1.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Janko Rumin osvojio je na Šestom međunarodnom natjecanju pčela u kvaliteti meda »Zzzagimed 2008.« trostruku krunu: proglašen je šampionom za med od kadulje i najbolje ocijenjenim domaćim pčelarom, a budući da ni među stranima nije bilo onih s više bodova, med koje su njegove pčele skupile istaknuo se kao najbolji među 102 prijavljena.
Natjecanje koje je 20. prosinca prošle godine organiziralo Pčelarsko društvo »Zagreb« u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom privuklo je 73 proizvođača meda, od čega 13 inozemnih, iz Slovenije te Bosne i Hercegovine. Analizu uzoraka proveli su zagrebački Prehrambeno-biotehnološki i Agronomski fakultet, a završne bodove dodijelilo je pet senzornih kušača.


Nektar od kojega je nastao pobjednički med pčele su skupljale oko Brgoda, iznad Trgeta i na Skitaci.


- Kadulja je lani izuzetno dobro medila, što se po nekim statistikama događa prosječno svakih deset godina. Dobra paša je bila i 2006. godine, ali 2007. je bila jako loša. Te se godine dobro skupljao medun, med od biljne uši, što je posljednji put zabilježeno 1989. Sve ovisi o vremenskim uvjetima - lani je, na primjer, bagrem bio prava katastrofa, priča Rumin.
Lanjskog proljeća je 40 košnica postavio na Brgodu za kadulju, a 28 u Santalezima za bagrem. No, kad se pokazalo da će od bijelih cvatova »dirake« biti malo pa ništa, te je pčele preselio na Skitaču i pustio ih na tamošnju kadulju. Bagrem spada među najzahvalnije biljke jer na njemu pčele iz jedne košnice mogu dnevno skupiti 10 do 12 kilograma nektara, a na kadulji tek 2 do 2,5 kilograma. No, med od kadulje cjenjeniji je, zbog intenzivnog mirisa i antibiotičkog djelovanja te ostalih pozitivnih svojstava koja preuzima od te ljekovite biljke.


Rumin ljeti košnice seli na kontinentalnu pašu kod Slunja, gdje dobro cvjeta lipica ili španjolska djetelina. Sada pčele miruju, ali posla za pčelara uvijek ima: priprema okvira, topljenje voska, bojenje košnica, sterilizacija i slično. U tome mu pomažu supruga Iris te sin i kći.
- Imamo 80 košnica, od čega 68 produktivnih i 12 razvojnih. To je maksimum i ne razmišljam o proširenju, barem ne prije mirovine, kaže Rumin.
Zaposlen je kao referent nabave u Holcimu, a pčelama se počeo baviti relativno kasno, 1995. godine. Za to je zaslužan Zvonimir Pavičić, profesor biologije i promicatelj pčelarstva, koji u blizini njegove kuće u Gondolićima ima košnice. Susjed je susjedu priskakao u pomoć pa se Zvonko jednog dana pojavio s četiri košnice i rekao: »Evo ti, Janko, pa radi!«


Obitelj Rumin sve što proizvedu proda na svojim kućnim vratima. Plasman na veliko im nije potreban jer imaju dovoljno vjernih domaćih i stranih kupaca, što možda najbolje svjedoči o kvaliteti njihova meda.
Med je kalorična hrana, ali najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da je njime moguće prevariti biokemijske procese u organizmu i iskoristiti ga za topljenje nagomilanih masti. Trik je u tome da ga se konzumira neposredno prije odlaska na počinak.


- Jela sam žličicu meda prije spavanja i u petnaest dana izgubila kilogram težine. Nakon toga su došli blagdani, no namjeravam to uskoro ponoviti da bih se uvjerila, kaže Iris Rumin.


Bitno je nakon meda ništa više ne pojesti pa se »žličicu za mršavljenje« preporučuje uzimati kad ste već u pidžami.
Fredi Petrović iz Plomina, koji je na lani na ocjenjivanju meda u organizaciji Hrvatske obrtničke komore Osijek i Hrvatskog pčelarskog saveza pobijedio u kategoriji kadulje, na »Zzzagimedu« je osvojio zlatno priznanje za kvalitetu, ne zaostavši puno za prvoplasiranim. To je potvrda kvaliteti njegova meda, ali i Labinštini kao području s kojega dolaze vrhunski pčelari.

janko rumin iris rumin plomin med zzzagimed 2008 med kadulja pčelarstvo

Remax Labin