Na što će kuriti Plomin 3?
6.9.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Iako je prvotno bila najavljena za 1. lipnja, energetska strategija još uvijek nije u cijelosti predstavljena. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec protekle je srijede tek nagovijestio nekoliko elemenata ovog za Hrvatsku i Istru iznimno važnog dokumenta. Tako nam za sada još uvijek nije poznat odgovor na presudno pitanje za Istru - na što će kuriti Plomin III? Jesu li stručnjaci popustili zahtjevu HEP-a koji želi proizvodnju jeftinije struje na ugljen, znat ćemo, prema dosadašnjim najavama, za dva do tri tjedna.
Može se naslutiti da su nuklearka i pitanje korištenja ugljena u Plominu sporne točke zbog kojih stručnjaci još nisu verificirali takozvanu »zelenu knjigu« energetske strategije. Kako doznajemo od jednog člana ekspertnog tima, odluka o Plominu još nije donijeta, premda na vazi preteže ugljen. Iako HEP najavljuje postrojenje koje će ispuštati upola manje otrova negoli postojeće, nastavak rada termoelektrane na ugljen teško da će javnost u Istri prihvatiti. Naime, jedva čeka da se riješi postojeće »karbunare«.
Od čega će se u Hrvatskoj proizvoditi struja, pitanje je o kojem će se uskoro povesti i javna rasprava te zatim ubrzano donositi odluke. Očekuje se da će biti znatno više protivnika negoli zagovarača. No, na koncu, do rješenja prihvatljivih za okoliš i razumnih cijena proizvodnje morat će se doći jer Hrvatska danas uvozi 24 posto električne energije (ako ne računamo NE Krško), 40 posto plina i 80 posto nafte. Ukupno se uvozi polovica utrošene energije. Pored toga postojeći kapaciteti imaju rok trajanja, morat će se zatvoriti Plomin 1, Rijeka, Jertovec, Sisak i Zagreb, a na njihovim se mjestima planiraju graditi nova postrojenja. Niz termoelektrana već bi se do 2015. godine trebalo zatvoriti.
U isto vrijeme potrošnja električne energije u Hrvatskoj raste tri posto godišnje. Dakle, prema planu, do 2020. godine trebat će udvostručiti proizvodnju u Hrvatskoj. Najavljuje se izgradnja triju novih termoelektrana (Plomin 3, Sisak i Zagreb) te triju hidroelektrana (Dubrovnik, Senj i Slavonija). Sveukupna investicija planirana je na dvije milijarde eura. Ukoliko bi se tome pridodala izgradnja nuklearke, investicije bi se povećale za još 2,5 milijarde eura.
Iz resornog ministarstva doznajemo da se do 2010. godine iz obnovljivih izvora energije predviđa proizvesti 5,8 posto od ukupno očekivane potrošnje struje. Od toga bi najviše, četiri posto, proizvele vjetroelektrane. S obzirom na velik interes investitora, izgleda da će se odobriti predviđeni maksimum od 360 megavata ukupno instalirane snage.
Za usporedbu, od NE Krško dobivamo oko 600 megavata snage ili nešto preko pet tisuća gigavatsati godišnje, ako bi radila cijele godine.
Stručnjaci zaključuju da su se predugo odlagali energetski razvojni projekti kao što su oni za uvoz plina putem LNG terminala ili plinofikacija Istre, Primorja i Dalmacije. Taj zaostatak Vlada sada želi ubrzano nadoknaditi.
J. ORLIĆ
Većinu struje proizvode hidroelektrane
Prema podacima Energetskog instituta »Hrvoje Požar«, najviše struje u Hrvatskoj se proizvodi putem hidroelektrana - 55 posto. Termoelektrane na lož-ulje proizvode 19,7 posto, one u kombinaciji s plinom 6,3, a samo plinske 10,6 posto električne energije, dok termoelektrana na ugljen proizvede 8,4 posto. Nuklearna energija nije navedena jer se smatra uvozom, budući da se nuklearka nalazi na teritoriju Slovenije. Prema dostupnim podacima, NE Krško pokriva do 15 posto Hrvatskih potreba za električnom energijom.
TE Plomin ugljen energetika energija HEP struja EU plin gospodarstvo NE Krško hidroelektrana termoelektrana