Na Labinštini svaka druga osoba ima rak

10.8.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Po nedavno iznijetim podacima, Istra je u samom hrvatskom vrhu po broju oboljelih od raka. U pojedinim dijelovima Poluotoka, primjerice na Labinštini, svaka druga osoba ima neki oblik raka pa praktički nema obitelji koja nema člana oboljelog od te zloćudne bolesti. I dok potvrdu od Ministarstva zdravstva nismo dobili, o ozbiljnosti situacije govore podaci Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. U Istri je rak drugi po redu uzrok smrti i odgovoran je za četvrtinu svih smrtnih slučajeva, kao i u drugim razvijenim zemljama svijeta.
Doduše, broj umrlih od raka u našoj županiji u skladu je sa starenjem stanovništva. Prosječno na godišnjoj razini od karcinoma umire 577 ljudi (promatrano razdoblje je od 2002. do 2006. godine), dok u Hrvatskoj ukupno premašuje brojku od 12,5 tisuća umrlih. Među osobama umrlim od raka oko 70 posto je u dobi iznad 65 godina. U razvijenim je zemljama, naime, rak drugi najčešći uzrok smrti, iza bolesti cirkulacijskog sustava, i odgovoran je za četvrtinu svih smrtnih slučajeva. Neke vrste raka su češće u razvijenim zemljama: karcinom prostate, dojke i debelog crijeva.

Lazarić-Zec: Pažljivo interpretirati podatke

- Statističke podatke o raku treba tumačiti pažljivo i ispravno, koristiti autentične i pouzdane izvore informacija. Posebno treba biti pažljiv kod interpretacije varijacija podataka na osnovi malih brojeva. Da bi se izbjegle vremenske varijacije podataka, a to su one među godinama, korišteni su višegodišnji prosjeci i linearni trendovi, jer se lako može pogriješiti. U području s malim brojem stanovnika može, upravo u promatranom kratkom vremenskom razdoblju, pojavnost biti veća nego obično, stoga je važno pratiti stalne tendencije pojave odnosno trendove, pojašnjava dr. Danijela Lazarić-Zec, voditeljica Službe za socijalnu medicinu pri županijskom ZJZ-u. Dodaje da se dobno standardizirane stope smrtnosti računaju na apstraktno stanovništvo te je upravo takvu metodu koristio i županijski ZJZ.
- Dobno standardizirane stope smrtnosti za ukupnu dob umrlih od zloćudnih novotvorina u Istri su u porastu. Stope su bliske hrvatskim, ali veće od europskog prosjeka, koji pokazuje pad stopa. Smrti prije 65. godine života javno zdravstvo smatra da je moguće prevenirati pa se zato za tu dob, do 64 godine, pokazuju posebno. One ukazuju na trend blagog pada i niže su od stopa za Hrvatsku, ali veće od onih u Europi, kaže nadalje dr. Lazarić-Zec.
Konkretno, u 2006. godini je, po podacima europske baze podataka »Zdravlje za sve«, od malignih bolesti u Istarskoj županiji umrlo 577 osoba, od kojih 344 muške i 233 ženske. Muškarci su, po podacima hrvatskog Registra za rak, najčešće umirali od raka bronha i pluća (27 posto), potom kolona (12 posto), prostate (8 posto), želuca (6 posto) i mozga (6 posto), dok kod osoba ženskog spola prevladava rak dojke (15 posto), kolona (11 posto), bronha i pluća (10 posto) te gušterače (9 posto) i želuca (5 posto).

Lazarić-Zec: Pažljivo interpretirati podatke

Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća, žene od karcinoma dojke

- Ne bi li se mogle uspoređivati s drugim državama, koriste se dobno standardizirane stope na sto tisuća stanovnika i to za pojedine vrste raka - pluća, vrata maternice i dojke, pa je smrtnost od raka traheje, bronha i pluća za ukupnu dob u Istarskoj županiji u blagom porastu, dok su stope za dob do 64 godine u blažem padu i konstantno ispod hrvatskih vrijednosti. No, i Istarska županija i Hrvatska imaju više stope od europskih, kaže nadalje dr. Lazarić-Zec.
Govoreći pak o smrtnosti od raka vrata maternice, podaci za ukupnu dob pokazuju blagi porast i slični su europskim stopama, a tako stoje stvari i sa stopama za dob do 64 godine. Ukupan broj umrlih je u promatranom razdoblju bio od tri do devet godišnje, što znači u prosjeku pet godišnje na sto tisuća stanovnika. To je rijedak događaj pa stoga i stope iz godine u godinu izrazito variraju. Smrtnost od raka dojke u žena za ukupnu dob u Istarskoj županiji varira iz godine u godinu, ali zbirno gledano stagniraju kao i stope za dob do 64 godine i slične su europskim.

- Kada govorimo o novooboljelima, u Hrvatskoj je u 2005. godini, što su zadnji objavljeni podaci Registra za rak Hrvatske, dijagnosticirano 20.714 novih bolesnika. Po istoj evidenciji u Istarskoj županiji godišnje je u prosjeku obolijevalo 949 osoba. Primjerice, u 2005. godini oboljele su 933 osobe, od kojih 509 muškaraca i 424 žene. Iako je teško interpretirati te podatke, s obzirom na mali broj stanovnika i postojanje stopa za tek tri godine, vidljivo je da su stope za Istarsku županiju bliske onima za Primorsko-goransku, koja je po zemljopisnom položaju, razvijenosti i starosnoj strukturi najbliža Istarskoj, kaže nadalje dr. Lazarić-Zec.

Muškarci u Hrvatskoj najčešće oblijevaju od raka traheje, bronha i pluća (21 posto), prostate (13 posto) te kolona (8 posto) a slijede rak rektuma, rektosigma i anusa (6 posto) i mokraćnog mjehura (6 posto). Kod žena radi se najčešće o raku dojke (24 posto), kolona (8 posto), traheje, bronha i pluća (7 posto), potom rektuma, rektosigma i anusa (6 posto) te jajnika (5 posto). Pobol muškaraca u Istarskoj županiji slijedi hrvatski trend te najčešće obolijevaju od raka traheja, bronha i pluća, prostate i kolona, a slijede, za razliku od ostatka Hrvatske, mokraćni mjehur i želudac.

Rak prostate »pretekao« rak debelog crijeva

- I dok je ranije rak debelog crijeva bio na drugom mjestu po učestalosti, zadnjih godina ga je karcinom prostate potisnuo na treće mjesto. Gledajući pobol kod žena, također nema razlike u odnosu na ostatak Hrvatske pa tako u Istri žene najčešće obolijevaju od raka dojke, kolona i pluća, a slijede rak tijela maternice i jajnika, kaže dr. Lazarić-Zec.
Za kraj, naglašava da se mnogi oblici raka mogu spriječiti ili uspješno liječiti ako se otkriju dovoljno rano te da je zabluda da će svatko tko oboli od raka ubrzo i umrijeti.
- U posljednjih 20-ak godina učinjen je velik napredak liječenju raka. Neki oblici te bolesti koji su prije bili smrtonosni danas su gotovo potpuno izlječivi. Dobra vijest koja dolazi iz Svjetske zdravstvene organizacije je da 40 posto raka može biti prevenirano zdravom prehranom, tjelesnom aktivnošću i nepušenjem. Ako se poduzmu smišljene preventivne aktivnosti, unatoč povećanju prosječne dobi pučanstva broj oboljelih od raka moguće je smanjiti.
Preventivnim pregledima rak se može rano otkriti i uspješno liječiti pa se time smanjuje broj umrlih, ustvrdila je dr. Lazarić-Zec. Dodala je da nije nevažna činjenica da ono što neko područje izdvaja od drugih mogu biti i razlike u dostupnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite kao i prijavljivanja.

Istrani pošteđeni »teške« hrane

Neke procjene govore da u razvijenim zemljama trećinu ukupnog broja slučajeva karcinoma uzrokuje nepravilna prehrana, primjerice prevelik unos masti i bjelančevina životinjskog porijekla, unos previše kalorija, usoljena, dimljena hrana, suhomesnati proizvodi, ostaci pesticida u hrani, nedovoljan unos svježeg voća, povrća i žitarica te odmak od mediteranske prehrane i konzumacija alkohola. Trećinu ukupnog raka uzrokuje, pak, pušenje, iako je pojedinačno najčešći uzrok raka u svijetu koji može biti spriječen. Pušenje uzrokuje rak pluća, grkljana, usne šupljine, gušterače, mokraćnog mjehura, želuca, jetra, bubrega i drugih organa, dok je pasivno pušenje uzrok raka pluća kod nepušača. Po prehrambenim navikama Istra spada u županije s najvećim brojem protektivnih čimbenika u prehrani.

Izlaganje karcinogenima povezuje se s tri do četiri posto slučajeva raka, a s uzročnicima zaraznih bolesti oko 18 posto slučajeva u cijelom svijetu. Osim u izoliranim regijama, onečišćenje okoliša karcinogenima iz industrije nije glavni uzrok raka, iako postoji bojazan da povećanje učestalosti primjene pesticida i herbicida, i to bioakumulirajućih, možda doprinosi porastu non-Hodgkinovog limfoma.

Istarske pušačice na petom mjestu u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je 2003. godine provedena zdravstvena anketa koja je pokazala da je najveći udio svakodnevnih pušača kod muškaraca i žena upravo u zapadnoj regiji, koja obuhvaća Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju. Gledajući po županijama, žene u Istri su ukupno na petome mjestu, a muškarci na desetom.

Piše Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ

Foto: Dr. Danijela Lazarić-Zec

Labinština zdravlje oboljeni bolest karcinom rak studija ekologija Zavod za kavno zdravstvo