Na Ćićariji divlje svinje nadomak kuća
19.11.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ostalo
U Brestu podno Žbevnice divlje svinje već noćima haraju poljima nadomak prvih seoskih kuća. Krda od dvadesetak divljih svinja, ali i pokoji jelen ili srna, uobičajena su noćna slika u ovom dijelu Ćićarije, a u pohodu divljači posljednjih dana uglavnom stradava kupus.
Ni najstariji mještani, kaže 73-godišnji Zorko Mikac iz Bresta, ne pamte da je ikada bilo toliko divljih svinja. Zorko ih je prvi put primijetio 1972. godine. Od tada ih je svake godine sve više, a ove najviše.
- To je prava katastrofa. Srne pojedu broskve u vrtu, divlje svinje krumpir i broskve na njivama, a Lovačko društvo neće platiti, veli 70-godišnja Milka Čendak.
U Brestu živi 38 stanovnika u 11 domaćinstava. U gotovo svakom su mladi ljudi koji se uz posao bave i poljoprivredom. Još ih šest povremeno dolazi u rodno selo i obrađuje poljoprivredne površine, ali su zbog šteta od divljači počeli gubiti volju.
- Već godinama trpimo štete od divljih svinja, no nikada nisu bile toliko izražene. Uništavaju sve što se posadi pa smo njive ogradili. Sada je navalila visoka divljač, srne i jeleni, tako da te ograde ne znače ništa, kaže Zorko Božić, umirovljenik iz Buzeta koji povremeno dolazi u svoje rodno selo. Božić ističe da u selu odgovornima smatraju Lovačko društvo »Ćićarija« iz Lanišća i županijski Odjel za poljoprivredu jer ne izrađuju odgovarajuće lovnogospodarske osnove. To potvrđuje činjenica, veli Božić, da je divljih svinja iz godine u godinu sve više pa bi kvotu za odstrel trebalo povećati. Na sastanku Udruge za upravljanje zajedničkom imovinom sela Brest čak su i lovci zatražili da se Lovačko društvo više angažira.
- Nisu više u pitanju samo dvije, tri broskve i uništeni krumpir. Svaki od nas ima od 10 do 20 hektara zemlje, ali ih zbog divljači ne možemo koristiti. Pisano ćemo tražiti od resornog županijskog odjela da izađe na teren, provjeri lovnogospodarsku osnovu i dozvoli veći odstrel divljih svinja. U suprotnom, umjesto da naseljavamo Ćićariju ljudima, nastanit će je divljač, kaže Božić.
Lovci, ističe, moraju poduzimati nekakve mjere da spriječe štete, organizirati hajke ili pak dijeliti kemijska sredstva, repelente, koji mirisom odbijaju divljač. Također kaže da je Lovačko društvo zanemarilo vlasništvo jer nije s vlasnicima sklopilo ugovore o korištenju zemljišta, niti je ikada ikome platilo kunu za korištenje zemlje iako ostvaruje velike prihode od lovnog turizma.
Lovnogospodarskom osnovom na Ćićariji je predviđen godišnji odstrel 50-ak divljih svinja i 13 komada jelenske divljači. Predsjednik Lovačkog društva »Ćićarija« Neven Mikac, ujedno laniški načelnik, kaže da neće tražiti povećanje odstrela jer ni lani nisu ispunili plan s obzirom na to da je riječ o divljači koja ima veliki radijus kretanja. Smatra da povećanje kvote odstrela neće riješiti problem. Problem je u tome što kilometrima oko Bresta nema obrađenih njiva pa se divljač u potrazi za hranom približava selu.
Ukoliko se štete nastave, kaže Mikac, Lovačko društvo će nastojati nabaviti kemijska sredstva za plašenje divljači, ali i pokušati pomoći mještanima pri nabavi ograda. Kao ovlaštenik prava lova koji gospodari lovištem dužno je nadoknaditi štetu, pa je lovište osigurano i svaka se šteta evidentira.
G. ČALIĆ ŠVERKO
vepar divlje svinje Ćićarija divljač lovci