LABINSKE ISKRICE: Lice i naličje poduzetničke zone Vinež
16.3.2009. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika i njegov tim neće propustiti ni jednu priliku da spomenu poduzetničku zonu u Vinežu kao svoj uspjeh i dobar primjer značajnih ulaganja lokalne samouprave u razvoj ovdašnje malog poduzetništva, čime žele pobiti sve one koji govore drugačije.
Koliko su u pravu? Točno je da su u tu zonu uložena velika sredstva iz gradskog proračuna, ali i državnih i županijskih izvora, da se sve to događalo na ledini, u koju je dovedena kvalitetna infrastruktura, uključujući i asfalt te javnu rasvjetu. Taj dio aktivnosti oko otvaranja zone, koja se prvi put počela spominjati prije desetak godina, bio je i najpoticajniji za ovdašnje građevinare i druge izvođače radova u koje se slilo desetak milijuna kuna.
Nakon toga slijedi razdoblje koje baš ne ide na ruku tvrdnjama lokalne vlasti o velikom doprinosu poduzetničke zone u Vinežu rastu zaposlenosti i bruto društvenog proizvoda Grada Labina. Naime, osim tvrtke PEWA, u čijoj se prostranoj i lijepoj poslovnoj zgradi odvija i proizvodnja, na rubu Vineža dosad su podignuti tek skladišni prostori građevinara s Labinšćine. U svim slučajevima radi se tek o preseljenju ovdašnjih tvrtki na novu lokaciju, a ne o novoj proizvodnji ili usluzi, pa se u ni u kom slučaju ne može govoriti o novim radnim mjestima na Labinšćini. Barem zasad i to ne onakvog tipa ulaganja kao što se u isto vrijeme, također u režiji gradske vlasti, zbilo tik do nove proizvodne zone kada je svjetski poznati proizvođač Benetton također na ledini podignuo novu tvornicu s više od stotinjak radnih mjesta.
Trenutno je izgrađeno tek oko pola poduzetničke zone, pa bi bilo lijepo kada bi se u nastavku moglo govoriti o otvaranju novih proizvodnih ili obrtničkih pogona, a ne preseljenju postojećih, čime bi se popravila ukupna slika o uspješnosti ulaganja u nju i posredan povrat novca u gradski proračun. Možda će se to dogoditi tek nakon njena najavljena proširenja, za što je zainteresirana i jedna austrijska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom solarnih sustava, a već je otkupila dva derutna hotela u Rapcu, čija obnova zapinje zbog zapreka administracije. Bit će da je i njih privukla vrlo atraktivna cijena već opremljenog zemljišta od svega sedam eura po četvornom metru, ali kada je u javnost procurila vijest da bi se ono sada prodavalo po čak 40 eura, uslijedio je njihov odgovor da bi u tom slučaju odustali od Vineža i potražili drugdje povoljnije uvjete. (MM)
vinež poduzetnička zona vinež poduzetništvo demetlika građevinari gospodarstvo